U prva dva mjeseca, tijekom kojih su na snazi bile radikalne mjere ograničavanja poslovanja, država je osigurala plaće za gotovo pola milijuna zaposlenih, odnosno trećinu svih poslovnih subjekata. Iz proračuna je za očuvanje radnih mjesta isplaćeno 3,5 milijardi kuna. Podaci o isplatama za svibanj još nisu dostupni, ali već sada je izvjesno da će biti manje zbog ukidanja mjera zabrane rada i postupne normalizacije poslovanja u većini djelatnosti.

U mnogim sektorima posljedice koronakrize osjećat će se i narednih mjeseci pa će državna intervencija i dalje biti nužna. Prema najavi premijera Andreja Plenkovića, Vlada planira nastaviti s potporama za očuvanje radnih mjesta, ali u znatno manjem opsegu nego do sada.

S obzirom na ukidanje antipandemijskih mjera i ograničene proračunske kapacitete, ubuduće će pomoć dobivati manji broj poduzeća sa značajnijim teškoćama u poslovanju. Premijer je, govoreći o 'kalibriranju mjera', dao do znanja da bi na potporu mogli računati samo poduzetnici koji se bave turizmom, prometom i ugostiteljstvom.

Aktivisti okupljeni u udruzi Glas poduzetnika smatraju pak nedopustivim to da se pomoć ograniči na samo tri navedene djelatnosti. 'Ima još puno djelatnosti koje i dalje nemaju nikakve prihode, poput industrije koja organizira događanja, sezonskih trgovačkih obrta koji rade na sajmovima i drugih pratećih djelatnosti', ističe Dražen Oreščanin, direktor udruge.

I ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović naglašava da više nisu moguće masovne potpore za gotovo polovicu zaposlenih u privatnom sektoru. U njegovu resoru pripremaju novi paket mjera koji će raspraviti sa socijalnim partnerima na današnjoj sjednici GSV-a.

Prema neslužbenim informacijama, mjere neće biti ograničene na određene djelatnosti, ali će pravo na isplatu 'državnog minimalca' imati samo oni poduzetnici koji i nakon ublažavanja restrikcija bilježe pad prihoda veći od 50 posto.

Razmatra se i uvođenje mjere sufinanciranja skraćenog radnog vremena. Poduzetnicima koji uvedu skraćeno radno vrijeme kako bi zadržali zaposlene država bi pokrivala razmjeran dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radniku skraćeno radno vrijeme. Slična mjera već postoji u HZZ-ovom programu poticanja zapošljavanja, a njome je predviđeno poticanje maksimalno do 40 posto skraćenja radnog vremena i do 40 posto iznosa bruto plaće, a najviše do iznosa minimalne plaće.

Potpore za skraćeno radno vrijeme financirat će se iz novog europskog fonda solidarnosti SURE, iz kojeg bi Hrvatska mogla povući oko 400 milijuna eura od ukupno 100 milijardi eura namijenjenih za sve članice EU-a.

Brojke Porezne uprave o prometu u svibnju signaliziraju koje djelatnosti mogu računati na nastavak primanja državnih subvencija. Prema zadnjim podacima poreznika, u četvrtom tjednu svibnja na razini svih obveznika fiskalizacije promet je u odnosu na usporediv lanjski bio u zaostatku od 10 posto. Pritom je u trgovini na veliko i malo iznos naplaćenih računa čak premašio prošlogodišnji, što sugerira to da bi većina tvrtki iz ove djelatnosti već u lipnju mogla ostati bez državnih potpora.

S druge strane, glavni kandidati za subvencije i dalje su ugostitelji i hotelijeri, kojima je ukidanjem zabrane rada gubitak prihoda ublažen, ali su i dalje u minusu većem od 50 posto.