Ukupni kreditni plasmani na kraju lipnja bili su i gotovo dvije milijarde kuna ili 0,7 posto manji nego krajem lipnja prošle godine, dok su u odnosu na kraj 2014. smanjeni za gotovo 1,94 milijarde kuna ili 0,7 posto.

‘Time je i četvrti mjesec za redom zabilježen godišnji pad kunskog izraza kredita, uslijed razduživanja sektora središnje države i nefinancijskih trgovačkih društava, dok su krediti sektoru stanovništva ublažili pad’, navode analitičari RBA.

Obzirom da je više od dvije trećine kredita (73 posto) vezano i/ili odobreno u stranoj valuti, slabljenje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 0,12 posto, statistički je ublažilo pad kredita u kunskom iskazu. Istodobno je slabljenje kune u odnosu na franak na godišnjoj razini 17,21 posto statistički ublažilo pad kredita u kunskom iskazu.

Na godišnjoj razini, padu ukupnih kredita je pridonio pad valutnih kredita i kunskih uz valutnu klauzulu (ublažen navedenim promjenama tečaja). Oni su na godišnjoj razini niži za 2,92 milijarde kuna ili 1,4 posto, a u odnosu na kraj 2014. za 3,1 milijardu kuna ili 1,5 posto.
Čisti kunski krediti su, pak, u odnosu na kraj lipnja prošle godine porasli za 940 milijuna kuna ili za 1,3 posto, dok su u odnosu na kraj 2014. viši za 1,15 milijardi kuna ili 1,6 posto.

‘Trendovi u prvoj polovini ove godine pokazuju razduživanje sektora središnje države i nefinancijskih trgovačkih društava te nastavak godišnjih stopa rasta kredita sektoru stanovništva od siječnja ove godine’, navode iz RBA.

S udjelom od 18,2 posto u ukupnim kreditima, krediti sektoru središnje države krajem lipnja iznose 50,6 milijardi kuna, što je za 1,77 milijardi kuna ili 3,4 posto niže nego na kraju svibnja te 368 milijuna kuna ili 0,7 posto manje nego na kraju lipnja 2014.

U razdoblju od ožujka primjetan je trend smanjenja kredita središnjoj državi na godišnjoj razini, što je moguća posljedica činjenice da je u ožujku država s ciljem podmirenja svoj obveza izdala i euroobveznicu, smatra RBA analitičari.

Krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava (poduzećima) krajem lipnja iznosili su 91,2 milijardi kuna što je za 1,2 milijarde kuna ili za 1,3 posto manje u odnosu na prethodni mjesec te 2,4 milijarde kuna ili 2,3 posto manje u odnosu na kraj lipnja lani. Analitičari RBA napominju kako to potvrđuje nastavak u razduživanja ovog sektora prema domaćim bankama, zamjetan od od lipnja 2012., pa se posljedično njihov udio u ukupnim kreditima smanjio za dodatnih 0,6 postotna boda na godišnjoj razini te iznosi 32,8 posto.

Potražnja za kreditima domaćih poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom dok je dio poslovnih subjekata iskoristio priliku povoljnih uvjeta na inozemnim financijskim tržištima, navode RBA analitičari. Napominju i da je primjetan ovogodišnji trend međugodišnjeg rasta kredita sektora stanovništva koje ima najveći udio u ukupnim kreditima (45,9 posto).

Ukupni krediti sektoru kućanstva krajem svibnja iznosili su 127,6 milijarde kuna te su tako imali udio od 45,9 posto u ukupnim kreditima, što je pad za 700,9 milijuna kuna ili 0,5 posto u odnosu na kraj svibnja, te porast za 1,1 milijardu kuna ili 0,9 posto prema istom razdoblju lani.