Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti kreditnih institucija za obrtna sredstva i investicije nefinancijskim trgovačkim društvima krajem rujna iznosili su 69 milijardi kuna. Uz stagnaciju na mjesečnoj razini, u rujnu je zabilježen njihov razmjerno značajan godišnji pad od 3,2 milijarde kuna odnosno 4,4 posto
Tako je nastavljen kontinuirani niz negativnih godišnjih stopa promjene ove skupine kredita nefinancijskim trgovačkim društvima koji datira još od svibnja 2012. godine. Također, u odnosu na kraj prošle godine krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije niži su za 2,1 milijardu kuna ili tri posto. Obzirom da gotovo 68 posto ovih kredita spada u valutne (uključujući i one s valutnom klauzulom), slabljenje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 0,1 posto, te 10,5 posto u odnosu na švicarski franak statistički je ublažilo njihov iskazani godišnji pad u rujnu.
Promatrajući prema distribuciji namjene, u rujnu je iznos kredita za obrtna sredstva nefinancijskim trgovačkim društvima iznosio 35,9 milijardi kuna što je 148 milijuna kuna niže u odnosu na prethodni mjesec. Pored mjesečnog pada od 0,4 posto ovi krediti su i na godišnjoj razini zabilježili razmjerno snažan pad od 5,4 posto (niži su za više do dvije milijarde kuna).
Izuzmemo li dva sporadična mjeseca u 2013., krediti poduzećima za obrtna sredstva bilježe kontinuirane stope relativnog pada na godišnjoj razini još od polovice 2012. godine. Također, u usporedbi s koncem prošle godine, niži su za gotovo 1,5 milijardi kuna ili 3,9 posto.
U istom promatranom mjesecu krediti poduzećima za investicije blago su porasli na mjesečnoj razini (0,3 posto) dosegnuvši iznos od 33 milijarde kuna. Međutim, u usporedbi s istim mjesecom lani, niži su za 1,2 milijarde kuna (3,4 posto) odnosno za 673 milijuna kuna (dva posto) u odnosu na kraj prošle godine.
I ova skupina kredita potvrdila je trend pada domaćeg zaduživanja nefinancijskih poduzeća.
S druge strane, važno je istaknuti da se razduživanje sektora poduzeća prema domaćim bankama događa istovremeno s porastom njihovog inozemnog zaduživanja.
'Naime, bez obzira na poboljšane uvjete financiranja na domaćem financijskom tržištu, činjenica je da dio hrvatskih poduzeća višeg boniteta koristi povoljnije inozemne izvore financiranja supstituirajući tako skuplje domaće bankovno financiranje. U uvjetima niskih kamatnih stopa na inozemnim tržištima, nastavak trenda domaćeg razduživanja nefinancijskih trgovačkih društava očekujemo i u narednom razdoblju', poručuju RBA analitičari.
