Gotovo trostruko sniženje cijena nafte na svjetskom tržištu u posljednjih pet mjeseci te pad cijena goriva više od 30 posto utjecali su na smanjenje troškova u hrvatskim domaćinstvima, ali su istovremeno istopili i dobit Ine. Ina je na polugodištu imala dobit od 797 milijuna kuna, ali su izvješća za poslovanje za prvih devet mjeseci pokazali da se ta dobit u tri mjeseca proplovila, odnosno pala je na 355 milijuna kuna, piše Novi list

No, tu se pad dobiti nije zaustavila, tvrdi nekoliko naših izvora iz Vlade, koja se u cijeli slučaj uključila jer je država još uvijek vlasnik 44 posto dionica Ine. Ina će za petnaestak dana objaviti svoja godišnja izvješća, a naši izvori tvrde da se dobit gotovo u potpunosti istopila te da su razlog za to Inine zalihe nafte koje su kupovane u vrijeme dok su cijene bile iznad sto dolara, a da se one u poslovnim rezultatima moraju knjižiti po cijenama od oko 50 dolara.

Problem je to s kojim se krajem ove godine suočavaju gotovo sve naftne kompanije, pa nije rijetkost da je vrijednost njihovih dionica pala tek na trećinu vrijednosti od prije godinu ili godinu i pol. Slično se dogodilo i Ininim dionicama.

Na naš upit kolike su Inine zalihe nafte te po kojoj su cijeni kupljene, a po kojoj će se knjižiti u godišnjoj bilanci i koliko će to sniziti Ininu dobit, iz te su kompanije poručili da će poslovne rezultate objaviti u Financijskom izvješću za razdoblje koje završava s 31. prosincem 2008. i koje su dužni prvo objaviti na burzama.

– Prije objave izvješća ne smijemo davati poslovne informacije u javnost, stoji u Ininom odgovoru.

No, smanjenje dobit Ini bi moglo biti manji problem, ali bi joj moglo stvoriti probleme s otplatom zajma od milijarde dolara kojeg je podigla u travnju prošle godine kod šest inozemnih i domaćih banka. Prema našim informacijama, koje su nam potvrdili i neki izvori iz Vlade i same Ine, taj kredit koji Ina treba jednokratno vratiti 2012. godine, uz mogućnost dvije godine odgode, banke mogu aktivirati i ranije ako se promijeni odnos Ininog duga i njezine dobiti prije e odbitka kamata i poreza na dobit.

Kako je taj odnos, tvrde naši izvori, narušen, a još će više biti kad se u obzir uzmu godišnji rezultati, banke bi mogle aktivirati naplatu kredita.

– Ina redovito podmiruje svoje kreditne obveze te ne vjerujemo da će se dogoditi scenarij koji spominjete, odgovorili su iz Ine na naše pitanje je li ta kompanija u opasnosti da banke i prije dospjeća naplate traže vraćenje zajma. Uz to, objašnjavaju da u 'vrijeme opće globalne ekonomske i financijske krize sve kompanije posluju s određenim rizicima te da je uprava Ine na vrijeme uočila potencijalne opasnosti i poduzela određene poslovne korake kako bi prevenirala moguće posljedice'.

Nekadašnji potpredsjednik Vlade Slavko Linić sjeća se da je Ina i 1999. godine podigla kredit sa sličnom klauzulom te da je Vlada 2000. godine uspjela dogovoriti odgodu otplate iako je Ina puno lošije poslovala, pa vjeruje da ni ovaj kredit banke neće naplatiti ranije. No, upozorava i na to da je u svjetskom financijskom sektoru situacija puno lošija nego prije osam godina.

Koje je korake Ina poduzela kako bi prevenirala moguće posljedice, iz te kompanije nisu odgovorili. No, znakovito je da još uvijek nisu opovrgnuli informaciju da su svojim tvrtkama naložili prekid plaćanja dobavljačima kako bi imali dovoljno likvidnih sredstva.