Ministre, pritisak zbog zakona o konverziji se povećava. Stojite li i dalje čvrsto kod tog prijedloga?

Da, stojimo čvrsto kod svog prijedloga i danas se vidi da smo ga dali u parlamentarnu proceduru; tako stoje otvorene karte svih bitnih čimbenika. S jedne strane vidite HDZ koji sada pokušava ne podržavati ovaj prijedlog, imate pritisak vrlo snažnih poslovnih banaka u Hrvatskoj, koje konstantno rade i preko svojih matičnih banaka iz inozemstva, to se prelijeva i preko njihovog austrijskog ministra, a moram priznati i da nas je neugodno iznenadilo predzadnje priopćenje iz HNB-a o tome da će ovo sve utjecati, odnosno destabilizirati državu. Jer kada smo o tome razgovarali i kada se postavilo pitanje hoće li to stvoriti dodatni pritisak na tečaj ili ne, jedan od guvernerovih prijedloga je bio da to bude konverzija u eure i nikad nije bila dovedena u pitanja konverzija u eure. Samo se između nas i guvernera vodila rasprava oko toga koliko tko treba snositi trošak, ali sama konverzija u eure u razgovorima s guvernerom nikad nije bila upitna. Tako da možemo reći da su u zadnjih 10-ak dana vrlo snažni pritisci i različito pozicioniranje različitih subjekata. Na poziciji građana smo, zaštitit ćemo, u konačnici, njihovu imovinu, jer ovi stanovi u kojima žive - ne samo da to plaćaju, nego je to njihova mukotrpno stečena imovina i mi ćemo na tome ustrajati bez obzira na pritiske koji dolaze s raznoraznih strana.

Guverner je dakle uzmaknuo od prvotnog pisma, vi ste mu poslali doduše vrlo oštru poruku, a jeste li se možda čuli u međuvremenu?

Ne, nismo se čuli, upravo zato što je bilo nekoliko sastanaka prije nego što je zakon izašao u javnost, znači prije nego što smo se u konačnici dogovorili. Na tom je sastanku sudjelovao i potpredsjednik Vlade i ministar pravosuđa i ja i guverner te smo zapravo pokušavali analizirati detalje tog zakona i utjecaj na ekonomiju. I upravo je tada bilo rečeno da konverzija u euro ne bi trebala stvoriti nikakve pritiske, da su banke dobro kapitalizirane, da neće biti nikakve štete ni za njihove matice. Rasprava je, 'ajmo reći, bila o tome koliko bi tko trebao troškova snositi. Smatrali smo, s obzirom na mogućnosti i da su građani unazad osam, deset godina iscrpljeni u plaćanju svojih obveza, a izračunima je pokazano da su pretplate višestruke, da taj raspored ide nešto više na teret banaka. Samo je u tome bila rasprava između nas i guvernera, dakle o tome koliko bi tko trebao snositi teret. Najveći je problem bio, a guverner je govorio i o konverziji u kune, i to javno, i u tome smo se složili da na tome nećemo inzistirati jer kuna u hrvatskom optjecaju nema toliko i konverzija u kune destabilizirala bi tečaj, a ne konverzija u euro.

Je li onda ovaj potez guvernera bio prilično neozbiljan, jer i sami kažete da ste se na tom sastanku dogovorili nešto?

Pa mi smo se dogovarali, a govorio je o činjenicama. Za mene je neozbiljno to, ako je situacija toliko alarmantna, da se to objavi preko jednih novina - onda se sazove press konferencija i objavi svim medijima. Da se svim medijima ravnopravno da prostor da se kaže što znači konverzija, a ne da se samo putem jedne novinske kuće puštaju takvi izračuni. Nama u Vladi svakako nije cilj da se išta destabilizira, vodimo stabilno javne financije i jako nam je bitna stabilnost tečaja. To smo uvijek govorili, za razliku od HDZ-a, koji je govorio da će krenuti u devalvacije i da bi oni putem tečajne politike imali neke druge planove, a mi smo vrlo jasno rekli da nam je bitna stabilnost kune, stabilnost zemlje i time se zapravo vodimo.

Udruga Franak danas je zatražila ostavku guvernera Vujčića, a planira i prosvjed u srijedu ispred HNB-a. Smatrate li vi da guverner treba podnijeti ostavku?

Ne bih ulazio u komentare vezano uz poslovanje HNB-a - oni imaju svoje zakone i poslovanja, ovisnost o monetarnoj politici, međutim ono što jest istina je to da je dio hrvatskih građana, u ovom slučaju oni koji trebaju konvertirati švicarske franke u eure, osjetio da je ugrožen dio njihove imovine, a HNB bi trebao svim svojim polugama, instrumentima biti upravo ono što mu naziv kaže: hrvatska i narodna. Inače gubi smisao ako nije hrvatska i ako nije narodna.

Malo ćemo se odmaknuti od 'švicarca'. Prosvjed najavljuju i prosvjetari, odnosno sindikati prosvjednih radnika. Oni traže povećanje plaće od četiri posto. Imate li vi neku poruku za njih? Znamo da radite i rebalans. Hoće li biti novca za prosvjetare?

U ovom rebalansu osigurali smo sredstva koja su nedostajala u sustavu znanosti i obrazovanja, nekakvih 300 milijuna kuna, a dio se odnosio upravo na nedostatak za plaće za 12. mjesec i dio za jubilarne naknade. Svakako, ukoliko bi se poboljšale gospodarske aktivnosti, a vidimo što znači poboljšanje gospodarske aktivnosti za jedan ili dva posto i nadamo se da će to u budućnosti i krenuti, sve su opcije otvorene. Međutim, dok smo u proceduri prekomjernog deficita, dok još uvijek trebamo ispuniti ove kriterije prema Europskoj komisiji, još jednom molim da ispunimo te kriterije, a kada ih ispunimo, mislim da se tada mogu otvoriti razgovori, ali svakako moramo imati gospodarski rast koji treba biti veći od dva posto. Razumijemo ljude, pokušali smo poreznim rasterećenjima povećati plaće, dohodak, najavili smo da ćemo i sljedeće godine, ukoliko ostanemo na vlasti, već u siječnju i veljači krenuti s novim rasterećenjem poreza na dohodak, pa možda i malo promijeniti porezne razrede i porezne stope, što bi utjecalo na plaće ljudima u znanosti i obrazovanju, ali i u drugim sektorima. Osiguravamo sigurnost i stabilnost plaća, a ukoliko imamo više mjeseci, više kvartala gospodarski rast, ja se nadam da ćemo u budućnosti i za to imati prostora.