DEBATA U HUP-U

Lalovac i Ćorić obećaju uništenje izvora svih zala u Hrvatskoj

18.08.2016 u 10:04

Bionic
Reading

Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i političkih opcija na okruglom stolu u organizaciji HUP-a i Hanza Medie raspravljaju temu 'Fiskalna konsolidacija, javni dug i upravljanje državnom imovinom'

To je prvi od predviđena četiri okrugla stola uoči nadolazećih parlamentarnih izbora na kojima će poslodavci i predstavnici političkih stranaka razgovarati o mogućim rješenjima ključnih i ograničavajućih problema za gospodarski rast.

Na okruglom stolu sudjeluju Velimir Šonje iz Arhivanalitike, porezni stručnjak Hrvoje Zgombić, te TomislavĆorić (HDZ) i Boris Lalovac (SDP).

11:45
Krenula su pitanja iz publike, a jedno od njih je i bilo kada bi hrvatska mogla uvesti euro. Što Hrvatska treba učiniti da uvede euro, objasnio je Ćorić, a više o kriterijima za prihvaćanje zajedničke europske valute pročitajte ovdje. 

11:35 Lalovac se u većini stvari složio s Ćorićem. 'U kontekstu ministra financija, kojem javna poduzeća stalno dolaze po neke garancije, vrlo sam liberalan i dao bi dosta toga na tržište', rekao je Lalovac, kojem se također sviđa austrijski model upravljanja državnom imovinom.

11:31 Ćorić zaziva više privatne inicijative, jer država ima svašta na ponuditi. Zalaže se da se državna zemljišta na upravu prepuste jedinicama lokalne uprave. Turističke tvrtke u državnom vlasništvu bi privatizirao. Na partnerstvo poziva obvezne mirovinske fondove.

11:25
Nakon što je završila rasprava o proračunu, progovorilo se i o upravljanju državnom imovinom. HUP se zalaže za austrijski model kojeg je na proteklim izborima zazivao HDZ. Što je to točno austrijski model pročitajte ovdje.

11:10 Lalovac je zaključno
upozorio kako će 2017. biti jako zahtjevna za proračun zbog velikih dugova koji dolaze na naplatu. Ako se politička nestabilnost ne produži, najavio je ozbiljne probleme. Ćorić se slaže da je politička stabilnost najbolja za dobar ulazak u 2017. 'Vjerujemo da će hrvatski narod prepoznati naše planove i ljude koji stoje iza njih', zaključio je. Lalovac mu je odgovorio da mu je drago da je bivša Vlada postavila stručnog nestračkog ministara financija (op.a Zdravka Marića), pa su ga nakon šest mjeseci najurili, zbog čega ne vjeruje HDZ-ovim obećanjima.

11:00 Iduće pitanje je porez na nekretnine. U HDZ-u misle da je problem kojeg treba rještiti prije uvođenja tog poreza rješavanje nesređenih zemljišnjih knjiga, koje odbijaju i strane ulagače. Za to im je, kaže Ćorić, potreban jedan mandat. Kada bi uveli porez na nekretnine, građani koji imaju samo jednu nekretninu, ne bi ga trebali plaćali.

Lalovac kaže kako uvođenje poreza na nekretnine nije jednostavan proces i da ga ne treba gledati kao uvođenje kaznenog poreza jer državi treba novac. Narodna koalicija ga neće uvoditi jer se brojne tehničke pretpostavke ne mogu tako brzo riješiti. Dodao je kako porez na nekretnine postoji kako bi pomogao jedinice lokalne uprave, a ne državni proračun.


10:50 Zgombić kaže da su porezi izvor svih zala u Hrvatskoj: 'Ja sam iz Slavonije, porezi su uništili Slavoniju jer su porezna davanja prevelika. Kako će raditi soboslikar nego na crno, kad vidi kolika su davanja'.

10:45 Ćorić je upozorio na činjenicu da iz Hrvatske odlaze najškolovaniji ljudi, zbog čega se su promjene u sustavu poreza na dohodak dobrodošle, kako bi se omogućile isplate viših neto plaća. 'Moramo misliti i na rad i na kapital, oba su nam prijeko potrebni obzirom na demografsku situaciju. Vodit ćemo bitku s nedostatkom radne snage kad postignemo ambicioznije stope rasta'.

10:37Lalovac se nadovezao na Ćorića i rekao kako je kapitaliziranost naših poduzeća niska. 'Mala poduzeća su još uvijek kreditno nesposobna i smatramo da treba smanjiiti i ukiniti porez na dobit ako se dobit reinvestira', rekao je Lalovac uz opasku kako smo u porezu na dobit još dobri, koliko smo opterećeni porezom na dohodak.

10:35 'Hrvatska ima najveći porez na dobit u odnosu na zemlje u okruženju, ali i najbolje uvjete za poslovanje. HDZ ga planira smanjiti. Što se tiče poreza na dohodak, cilj nam je poboljšati životni standard građana, tj. povećati kupovnu moć. PDV nam je drugi najveći u EU i na toj razini je uzročnik je sive zone. Bili bi najsretniji kad bi ga mogli smanjiti na 15, ali to nije moguće', rekao je Ćorić.

10:34
Koliko se stanje u državnom proračunu može popraviti uvođenjem fiskalnog odbora? Šonje misli da bi takav odbor bio dobar kada bi bio depolitiziran, no uvijek na kraju odlučuje politika. Skrenuo je pozornost na prihodovnu stranu proračunu, jer svi obećavaju smanjenja. 'Čini se da se može smanjiti sve, HDZ je ušao u zonu smanjenja PDV-a gdje se gubi najizdašniji izvor prihoda i gubi se prostor za smanjenje poreza na rad i kapital. Ja bi bio glasnogovornik nekih drugih stranaka i rekao da Most obećaje smanjenje poreza na dobit, obećaje ukidanje poreza na dividende. Stranka Pametno je na istom tragu, a zalaže se i za ukidanje svih olakšica'.

10:25 HDZ-ov Tomislav Ćorić rekao je kako na umu treba imati činjenicu da je gospodarski rast iz 2015. faktor koji nas je spasio od pada kreditnog rejtinga. 'Novac treba racionalnije trošiti, da li je to lagan proces zbog rupa u proračunu? Sigurno da je izazovan. Problem javnih financija prestati će biti toliko potenciran i strani kreditori će nas blaže gledati', rekao je.

'Treba ići u više smjerova - povećanje broja zaposlenih je rješenje koje je iskače kao dugoročno održivo. Vrlo je jednostavno, a zapravo je najkompleksinije je', rekao je Ćorić.

10:22 Bivši SDP-ov ministar financincija, Boris Lalovac istaknuo je kako je fiskalna konsolidacija top tema u Europskoj uniji. 'Mi imamo jako veliki trošak kamata u deficiti i moramo stabilizirati javne financije kroz primarni suficit. Moramo ostati dvije, tri godine u suficitu'. rekao je Lalovac.10:20 Nešto više o poreznom sustavu rekao je Zgombić, koji smatra da ljudi i tvrtke odlaze iz zemlje zbog prevelikog poreznog tereta. 'Imate situacije da ljudi koji su školovaniji plaćaju veći porez i to nema nikakvog smisla i štetno je', rekao je.

10:15 Šonje je istaknuo kako je državnom proračunu godilo razdoblje u kojem Hrvatska imala tehničke vlade. Zapaženi su tada trendovi smanjenja deficita, no Šonju i dalje zabrivanjavaju strukturne fikskalne slabosti od kojih Hrvatska pati.