Ministarstvo financija objavilo je dva priopćenja u kojima je odbacilo primjedbe HNB-a i HUB-a vezane uz rješavanje problema dužnika u švicarcima i obavijestilo da će konačni prijedlog Zakona o potrošačkom kreditiranju nakon usvajanja na sjednici Vlade uputiti u saborsku proceduru
'Ministarstvo financija pripremilo je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju koji će po usvajanju od strane Vlade Republike Hrvatske biti upućen Hrvatskom saboru na donošenje (2. čitanje).
S obzirom na medijsko priopćenje Hrvatske udruge banaka, ističemo da njihovi prijedlozi za poboljšanje položaja najugroženije kategorije dužnika nisu prihvaćeni (da se nova kamatna stopa kod ugovora o kreditu kod kojih je tečaj strane valute aprecirao u odnosu na kunu više od 20%, utvrdi kao prosječna kamatna stopa na kredite u dotičnoj valuti umanjena za 20%) te je Ministarstvo financija ostalo pri svom prijedlogu kao povoljnijem i pravednijem za dužnike s obzirom da će koristi biti proporcionalne pretrpljenoj šteti.
U pogledu iznesenih tvrdnji HUB-a o pozitivnoj diskriminaciji potrošača zaduženih u jednoj od valuta (CHF), dovoljno je reći da većina dužnika iz ove kategorije, nakon više od šest godina otplate kredita, ima preostale kunske glavnice veće nego na početku otplate kredita.
Ističemo da su ovim Izmjenama i dopunama Zakona spriječena daljnja nepoštivanja Zakona o obveznim odnosima u smislu odredivosti činidbe što banke u prethodnom razdoblju nisu poštivale te će u svim ugovorima o kreditu promjenjivi parametri morati biti striktno definirani, a potencijalna promjena kamatne stope ovisiti isključivo o promjenjivosti parametra neovisnog o volji bilo koje strane. Pri tome, kod onih ugovora o kreditu kod kojih je tečaj strane valute u odnosu na domaću aprecirao više od 20%, fiksna marža neće smjeti biti veća od razlike početne kamatne stope i početnog promjenjivog parametra.
Na taj način, izmjene i dopune koje sadržava ovaj Zakon, pridonose pravednoj i ravnomjernoj podjeli tržišnog rizika između dužnika i vjerovnika dok je u dosadašnjim ugovornim odnosima, zbog spomenute neodredivosti činidbe i netransparentnog povećanja kamatne stope, teret rizika snosila samo jedna ugovorna strana, odnosno dužnik', priopćili su iz Ministarstva financija.