Hrvatska ne pridonosi energetskoj sigurnosti Europe u skladu sa svojim mogućnostima, jer kasni s izgradnjom LNG terminala, izjavio je u četvrtak u Londonu na skupu Financial Timesa engleski energetski stručnjak koji kao uspješan primjer ističe Litvu koja je svoj terminal izgradila u samo tri godine
Litva u ponedjeljak otvara novi LNG terminal koji je počela graditi 2011. i tu će baltičku zemlju, ranije potpuno ovisnu o ruskom plinu, učiniti energetski neovisnom.
Alan Riley s londonskog sveučilišta kaže da bi Hrvatska zahvaljujući postojećim izvorima plina, potencijalnim novim nalazištima i LNG-jem mogla mogla imati veliku ulogu u europskoj energetskoj sigurnosti, ali se to trenutno ne događa.
'O LNG-u se u Hrvatskoj govori od 1999., a dosad se ništa nije učinilo. Litavski LNG kreće idućega tjedna, a do Božića i poljski terminal. Treći iz te skupine je trebao biti hrvatski terminal, ali ga nema', izjavio je Riley novinarima na plinskom forumu u Londonu u organizaciji Financial Timesa.
Litavski ministar energetike Rokas Masiulis kaže da su od donošenja odluke do izgradnje LNG- prošle tri godine, zahvaljujući jakoj političkoj volji, osiguranom financiranju i timu profesionalaca. 'Vladina potpora bila je ključna, jer za taj je projekt potrebno puno dozvola i dokumenata', istaknuo je ministar i dodao da je litavski premijer osobno nadgledao projekt vrijedan 100 milijuna eura.
Istaknuo je da je LNG digao ponos stanovnika bivše sovjetske republike, jer ih je oslobodio ovisnosti o plinu iz Rusije. 'Oduvijek smo bili ovisni o ruskom plinu koji je Moskva koristila kao političko sredstvo. Plaćali smo najskuplji plin u Europi i zbog toga se vloše osjećali', rekao je Masiulis na skupu Financial Timesa.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ranije je za rekao da bi LNG terminal osigurao opskrbu Hrvatske i bio ulazna točka za energente namijenjene srednjoj i istočnoj Europi, ali nije precizirao kada bi mogao biti izgrađen
'Infrastruktura koju imamo i koju možemo razvijati je pogodna za takvu stratešku poziciju LNG terminala na Krku', rekao je Josipović dodajući da je projekt na početku i da je među prioritetima hrvatske i EU-a.
On drži da rokovi izgradnje ovise o pripremama s hrvatske strane, ali i o dobavi plina na čemu bi Hrvatska i Unija trebale zajedno raditi. Za to ima dobrih izgleda, povoljno je to što je Amerika nakon zabrane krenula u izvoz plina, no treba vidjeti hoće li više cijene na azijskom tržištu biti prepreka dolasku američkog plina u Europu i Hrvatsku, istaknuo je Josipović.
