Nakon što je osigurala nabavu plina iz Katara, Hrvatska traži financijsku pomoć od katarskih investitora i australske investicijske banke Macquarie za gradnju LNG terminala, izjavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak za Bloomberg
Ministar gospodarstva ističe da Hrvatska želi zaokružiti financijsku konstrukciju za projekt LNG terminala na Krku vrijedan 700 milijuna eura. Terminal kapaciteta pet milijardi kubičnih metara ukapljenog plina trebao bi biti realiziran do 2016. godine.
Vrdoljak podsjeća da je katarska državna kompanija QatarGas prošlog mjeseca pristala na opskrbu terminala plinom u sljedećih 25 godina, dok je australska investicijska banka Macquarie zainteresirana za financiranje i sudjelovanje u izgradnji terminala.
‘Naš interes u Hrvatskoj i dalje je snažan, pri čemu LNG terminal ima visoki prioritet’, potvrdio je Mark Dooley, viši strateški direktor Macquariea za Bloomberg.
Bloomerg navodi da izgradnjom LNG terminala Hrvatska želi zadovoljiti povećanu potražnju u cijeloj regiji i smanjiti europsku ovisnost o ruskom plinu. Prema studiji državne tvrtke Plinacro, potrošnja plina u regiji bivše Jugoslavije i Albanije će se udvostručiti do 2020. godine
'Hrvatska ima potražnju za oko milijardu kubičnih metara plina godišnje, a procjenjuje se da je potražnja u regiji oko tri milijarde godišnje. U planu je i gradnja plinske elektrane koja bi Hrvatskoj pomogla da postane izvoznik električne energije', rekao je Vrdoljak.
Ministar gospodarstva kazao je novinarki Bloomberga kako bi Hrvatska u siječnju trebala usvojiti Zakon o strateškim investicijama kojim bi se spriječile lokalne vlasti u opstruiranju velikih investicijskih projekata. Zakon bi se odnosio na energetske projekte čija je vrijednost veća od 30 milijuna dolara i turističke projekte teške više od 66 milijuna dolara.
Taj bi zakon pogurao blokirane turističke projekte kao što je milijardu dolara vrijedan golf resort pored Dubrovnika, kojeg izraelski biznismen Aaron Frenkel i australski golfer pokušavaju pokrenuti već pet godina.
U siječnju bi Hrvatska trebala usvojiti i Zakon o rudarstvu i Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. 'Postojeći zakon favorizirao je Inu jer nije imala konkurenciju', kazao je analitičar Jasminko Umićević. Prema aktualnom zakonu ulagač koji provodi istraživanja nema jamstva da će dobiti koncesiju i moći eksploatirati na tom polju. 'Država bi mogla osnovati svoju vlastitu kompaniju za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika', zaključio je Umićević.
