U užoj konkurenciji za analitičara godine, uz Lovrinčevića, bili su Ljubo Jurčić, Guste Santini, Damir Novotny i Zdeslav Šantić

Lovrinčević je kazao kako živimo u jednom 'posuđenom vremenu u kojem je, primjerice nedavnom odlukom Europske središnje banke (ECB) omogućeno da činimo malo toga čekajući da se nešto dogodi'. Ipak, ono ima svoju cijenu, istaknuo je.

'Iduće dvije godine ključne su za Hrvatsku; hoće li promijeniti percepciju investitora ili postati zemlja slučaj?', rekao je Lovrinčević i naglasio kako se radi o jednoj od zadnjih 'posudbi'.

Lovrinčević je rekao i kako je Hrvatska kao društvo 'ušla u predstečajnu nagodbu i sada je važno da se u kaosu predizborne godine ne naprave neke greške koje će imati dugoročne posljedice'.

Ovom prigodom uručena je i nagrada za najboljeg ekonomskog analitičara u pet godina, a titula je pripala Ljubi Jurčiću.

Jurčić je tom prilikom iznio i svoja očekivanja za ekonomsku 2015. godinu.

'Vjerujem da će 2015. biti kao i 2014., a hoće li to biti malo bolje ili malo lošije, ovisit će o vremenskim uvjetima', kazao je Jurčić.

Prema njegovim riječima, Hrvatska nema aktivnu ekonomsku i gospodarsku politiku, a s obzirom na to da je najveći udio u BDP-u trećeg kvartala, kada je pola Hrvata na godišnjem odmoru, to je pokazatelj da je hrvatska ekonomija rentna i da ovisi o žetvama u turizmu i poljoprivredi koje pak ovise o klimi.

'Dakle, 2015. će nam biti onakva kakva će nam biti klima - ako bude umjerena klima, bit će pozitivni rezultati u turizmu i poljoprivredi', kazao je Jurčić.

'Mi imamo sve, ali nemamo politiku. Ciljevi i instrumenti zamijenjeni su', naglasio je Jurčić.

Ni analitičar Novotny po pitanju 2015. nije optimističan. Istaknuo je kako Hrvatska nije zabilježila stvarni ekonomski rast još od 1980-ih godina, dakle već tri desetljeća.

'Pred nama je velik izazov, društvene reforme koje moramo provesti duboke su, teške i nisu jednostavne', rekao je Novotny i dodao kako trenutačno ne vidi ništa pozitivno u hrvatskoj ekonomiji, osim činjenice da smo blizu velikih tržišta što bi nas u budućnosti moglo izvući.

Nikakve značajnije promjene u 2015. ne očekuje ni Santini, izuzev odluke ECB-a o utiskivanju preko tisuću milijardi eura u europsko gospodarstvo, od čega koristi može imati i Hrvatska.

Najoptimističniji među petoricom analitičara bio je Šantić.

'Vjerujem da smo došli do one točke gdje pomalo počinjemo ići prema gore', kazao je Šantić i dodao kako će godina zasigurno proći u znaku parlamentarnih izbora.

Šantić također upozorava kako bi 2015., za razliku od 2014. mogao obilježiti i blag rast cijena.

'Mjera ECB-a došla je u pravom trenutku za nas. Reforme ne možemo izbjeći. Možemo samo smanjiti perspektivu budućim generacijama i što dulje odgađamo nužne reforme, one će samo biti teže, zaključio je Šantić.

Općem stanju hrvatskog gospodarstva ocjena 2,16

Što se tiče poslovnih očekivanja za 2015., koja su temeljena na odgovorima 417 poduzeća, gospodarstvenici su kao prvi prioritet stavili potrebu osiguranja jeftinijih poduzetničkih kredita, drugo mjesto pripalo je potrebi znatnog smanjenja državne administracije, a treću poziciju zauzela je potreba smanjivanja poreza i doprinosa na radnu snagu.

Gospodarstvenici su općem stanju hrvatskog gospodarstva dali ocjenu 2,16. Male su tvrtke najpesimističnije, a od djelatnosti to su građevinari.

Po pitanju uvjeta za investiranje i poslovanje, tvrtke očekuju da se ništa neće promijeniti u odnosu na prošlu godinu.

Grčić: Premda sramežljivo, optimizam se ipak nazire

Na okruglom stolu koji je uslijedio potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić kazao je, za razliku od analitičara, da se optimizam, premda sramežljivo, ipak nazire.

Nakon objave podatka o rastu hrvatskog robnog izvoza u 2014. za 8,4 posto, Grčić je kazao kako se pozitivan trend nastavlja te da se nada da će u ovoj godini zaista doći do preokreta u BDP-u.

Predsjednik HGK-a Luka Burilović dodao je kako je važno preokrenuti negativan trend.

'Svjesni smo da se problemi ne mogu riješiti preko noći. Preduvjeti koje trebamo napraviti za početak su smanjenje porezne stope i troška rada', kazao je Burilović.

Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamara, jedne od najvećih turističkih kompanija, naglasila je kako Valamr puno ulaže u turistički portfelj.

'Samo ove godine uložili smo 330 milijuna kuna, a prošle godine smo 320 milijuna kuna. Turizam je jedna od svijetlih točaka hrvatske ekonomije. Želimo podići svijest o potencijalu hrvatskog turizma u gospodarstvu. Trebali bismo reći da smo zadovoljni, ali nismo jer znamo da možemo napraviti puno više i bolje', kazala je Budin Arhanić i naglasila kako je turistički sektor značajan pokretač novih zapošljavanja.

Denis Matijević, predsjednik Uprave Agrofructusa, koji čini sedam tvrtaka specijaliziranih za proizvodnju, otkup, skladištenje, preradu i prodaju voća i povrća i koji bilježi 600 milijuna kuna prihoda i broji oko 500 zaposlenih, naglasio je kako treba učiti iz grešaka iz prošlosti.

'Agrarnu politiku bazirali smo na zadovoljavanju vlastitih potreba zadnjih 10 godina. A takva je politika pucanj u prazno', istaknuo je Matijević.

Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa, tvrtke za proizvodnju namještaja, piljene građe i elemenata, izlaz iz ove gospodarske situacije vidi u investicijama u proizvodnju roba za izvoz.

'Drvna industrija perjanica je hrvatskog izvoza. Prostor za rast u pojedinim sektorima je ogroman. Opća nekonkurentnost to je što nas ruši', naglasio je Jelčić.