'Vizionari poput Mate Rimca maloj zemlji poput Hrvatske dogode se jednom u sto i više godina. To je važno prepoznati', poručila je hrvatska eurozastupnica Ivana Maletić s konferencije 'Europske politike u potpori razvoja inovacijskog ekosustava' na kojoj je u Bruxellesu s EuroNavigatorom, BE Fundedom i Konowledge4Innovationom okupila predstavnike hrvatskih lokalnih jednica, razvojnih agencija, inkubatora, tehnoških centara te predstavila novi višegodišnji financijski okvir (VFO) 2021.-2027.
'Ne možemo smanjivati ulaganja u ruralni razvoj za čak 28 posto, a istovremeno govoriti o opasnosti od nestanka sela i važnosti novih ulaganja te razvoj pametnih sela', samo je jedan od nekoliko paradoksa na koje je ukazala hrvatska europarlamentarka Ivana Maletić predstavljajući novi višegodišnji financijski okvir (VFO) 2021.-2027., priopćeno je iz Ureda ove hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu.
Dodala je kako kontinuirano kroz amandmane, rasprave i članke koje je napisala te poslala svim relevenatnim institucijama ukazuje i na potrebno povećanje ulaganja u programe konkurentnosti za poticanje inovacija, istraživanja i razvoja, ali s obzirom da ih najviše koriste najrazvijene države članice ne prihvatljivim smatra smanjenje europskih fondova namijenjenih manje razvijenim državama članicama.
'Osnovni cilj EU-a je smanjenje razlike u razvijenosti država članica jer samo tako Unija može opstati i biti jača', poručila je Maletić navodeći kako se ne može ni smanjivati ulaganje u Europski socijalni fond za sedam posto, a istovremeno govoriti o važnosti cjeloživotnog učenja, novih vještina, reformi školstva.
Ova eurozastupnica smatra kako se ne može uvoditi sve više uvjeta, komplicirati provedbu EU fondova te smanjivati europsko financiranje za 10 do 15 posto, a istovremeno govoriti o važnosti ubrzanja, motiviranju korisnika na sudjelovanje te korištenje europskih fondova kao i pojednostavnjenju procedure.
'Prisutnost fondova Venture Capitala u EU se smanjuje. U zadnjih pet godina udio se smanjio sa 17 na 10 posto ukupnih svjetskih ulaganja', ukazao je Mate Rimac, osnivač Rimac Automobila. Napomenuo je kako su trenutno najveća ulaganja od preko 40 posto u SAD-u i Aziji te da već sada među top kompanijama svijeta nema europskih start-upova i inovatara, a za deset godina kada budu vidljivi razmjeri tog velikog nesrazmjera u venture capital ulaganjima, da će se Europa suočiti s ogromnim zaostajanjem. Zato je, smatra ovaj hrvatski poduzetnik, potrebno odmah nešto učiniti.
Osvrčući se na razvoj tvrtke kojoj je na čelu, ali i automatski upravljane automobile koji počivaju na vrsti umjetne inteligencije, rekao je: 'To će biti jedna od najvećih revolucija u sljedećim godinama koja će značajno poboljšati kvalitetu života i produktivnost ljudi'.
'Vizionari poput Mate Rimca maloj zemlji poput Hrvatske dogode se jednom u 100 i više godina. To je važno znati prepoznati, on ima potencijal postati vertikalni igrač i lider na tržištu ne samo u regiji nego u cijeloj EU te povući rast cijelog hrvatskog gospodarstva', dodala je Maletić ističući važnost razvoja svih potrebnih potpornih institucija i edukacije mladih na kojima će Rimac Automobili kao i svi ostali mali i srednji poduzetnici graditi svoje kapacitete.
'Prilika se otvorila, na nama je da je iskoristimo i stavimo u funkciju rasta cijele države i nikako ne propustimo', poručila je ova hrvatska europarlamentarka.
Govoreći o iskustvu rada s EU fondovima sudionici su istaknuli važnost ubrzanja odobravanja zahtjeva za plaćanje kako ne bi sami morali tragati za sredstvima preko komercijalnih banaka jer im kasne međuplaćanja. Istaknuli su posebno važnost otvaranja financiranja rizičnijim projektima i poduzetnicima početnicima za koje nema puno prilika na hrvatskom tržištu.
Anne-Marie Sassen, iz Glavne uprave za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije Europske komisije, istaknula je važnost digitalnih inovacijskih hubova koji trebaju pomoći novim poduzetnicima u pronalaženju investitora, stjecanju potrebnih znanja i vještina, stvaranju poticajnog ekosustava i umrežavanju, ali im pomoći i da prije investiranje testiraju tehnologiju koju žele kupiti.
Predstavila je i novi program za digitalnu Europu za koji se u razdoblju 2021.-2027. izdvaja 8,2 milijarde eura od čega 700 milijuna eura za razvoj novih znanja i vještina.
Dražen Budimir, iz Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i mala i srednja poduzeća Europske komisije, dao je pregled mogućnosti financiranja inovacija i novih poduzetnika iz programa Unije poput Horizona 2020, Cosme-a, Life-a, posebno se osvrnuvši na financijske instrumente i fondove venture capitala koji se počinju otvarati u Hrvatskoj te je nedavno Europski investicijski fond (EIF) potpisao ugovor s HBOR-om na 70 milijuna eura za ulaganja u novoosnovane male i srednje poduzetnike, a tijekom veljače se očekuje i natječaj za njih za bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
O važnosti inovacija u kemijskoj industriji govorio je Pierre Barthelemy, direktor inovacija u CEFIC-u, a Rene Schroeder iz Eurbata o važnosti brze reakcije institucija i izmjena regulativa kako bi se otvorio prostor novim inovativnim rješenjima.
Poseban dio posvećen je i hrvatskom predsjedanju Europskom unijom koje započinje 1.1.2020.