Butković je na konferenciji za novinare istaknuo kako prošlogodišnje izdanje obveznica i današnja suglasnost i jamstvo Vlade za kreditno zaduženje kod banaka u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi eura, omogućuju zadržavanje cesta "u hrvatskim rukama".

Opredijelili smo se za restrukturiranje, a ne na prodaju ili monetizaciju i možemo reći da smo autoceste zadržali u rukama građana, a kroz reformu sustav činimo održivim i isplativim, kazao je Butković.

Ponovio je kako cestovni dug "postaje održiv" i očekuje se da će za 15-tak godina biti potpuno otplaćen.

Istaknuo je da je današnjim Vladinim odlukama, uz prethodno izdanje euroobveznice, omogućena ušteda od najmanje 350 milijuna kuna godišnje.

"Kada se to pomnoži s 12 (godina), onda je to jedan Pelješki most", kazao je Butković.

Vlada je, naime, u četvrtak dala suglasnost hrvatskim cestovnim tvrtkama za kreditno zaduženje u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi eura te odobrila državna jamstva. Riječ je o kreditima u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi eura kredita, i to 1,14 milijarde eura za Hrvatske autoceste, 467 milijuna eura za Hrvatske ceste i 202 milijuna eura za Autocestu Rijeka Zagreb.

Krediti su odobreni na rok do 31. ožujka 2030. godine, uz kamatu koja se utvrđuje na temelju referentne stope u visini šestomjesečnog Euribora, uvećane za maržu od 1,95 postotnih bodova godišnje, a u slučaju da je vrijednost Euribora negativna, vrijednost referentne stope se izjednačava s nulom. Efektivna kamatna stopa je 2,05 posto. Prve tri godine krediti se polugodišnje otplaćuju ukupno 5 posto od glavnice kredita, a preostalih 95 posto glavnice otplaćuje se u idućih 18 polugodišnjih rata.

Ministar financija Zdravko Marić je istaknuo kako sve te transakcije ne povećavaju javni dug u kojemu cestovni sektor sudjeluje s otprilike 13 posto.

"Kompanije će biti sposobne same otplaćivati teret svog duga i u idućih 15 godina očekujemo da će se taj dug otplatiti", kazao je.

"Transparentno i dobro upravljamo javnim dugom, restrukturiramo postojeći dug, činimo značajne uštede na kamatama i na taj način otvaramo dodatan prostor, ne samo za ove tri kompanije nego i za ukupan rezultat proračuna opće države", dodao je Marić.

Kada se zbroje učinci izdavanja obveznice i novog, povoljnijeg kreditnog zaduženja, ukupno se refinancira 3,1 milijarda eura duga triju cestovnih tvrtki od ukupno 5 milijardi eura duga, uz godišnje uštede od najmanje 50 milijuna eura, rekao je Marić.

Najavio je i refinanciranje daljnjih 400 milijuna eura duga za što će se pričekati 2019. godina, pa preostaje još 1,5 milijardi eura koji bi se trebali otplatiti redovnim putem, kako obveze budu dospijevale.

U usporedbi s time, monetizacijom bi se, rekao je Marić, "riješile" dvije i pol milijarde eura duga, a za ostalo trebalo bi ići u novi dug.

"Netko prije nas je ocijenio da nema druge alternative do monetizacije ili prodaje, no naš model je  unapređenje operativnog poslovanja kompanija i smanjenje tereta financijskih obveza, poglavito kamata", rekao je Marić.