Dodajte tome bambusovu zelenu akreditaciju i čini se da je to izvrstan materijal koji može pomoći građevinskoj industriji da smanji svoj ugljični otisak.

Stabljike bambusa pohranjuju za vrijeme rasta više ugljika nego mnoge vrste drveća. Plantaža bambusa može tako pohraniti više od 400 tona ugljika po hektaru. Primjerice, plantaža kineske jele - u Aziji se također koristi kao građevno drvo - pohrani 237 tona ugljika po hektaru, pokazuje analiza Međunarodne organizacije za bambus i ratan (INBAR) i Tehnološkog sveučilišta Delft u Nizozemskoj.

Bambus je jedna od najbrže rastućih biljaka na planetu - neke sorte rastu čak metar dnevno. Osim toga, spada u porodicu trava, pa kad se stabljika ubere, ponovno izraste, za razliku od većine stabala.

Ima dugu povijest korištenja u građevinarstvu u Aziji, ali u Europi i SAD-u i dalje je nišni materijal. Tretiran toplinski i kemikalijama, koristi se sve češće za podove, kuhinjske ploče i daske za rezanje, ali rijetko kao strukturni materijal.

Prema inženjeru Christopheru Matthewsu iz londonske tvrtke Atelier One, dio problema je u nepoznavanju te biljke. 'Jedan od najvećih izazova je taj što nitko zapravo ne zna raditi s bambusom', kaže Matthews, a radio je na projektu Bali School. 'Tako da smo ga morali testirati. Opteretili bismo ga vrećama s pijeskom kako bismo dokazali koliko je jak.'

Matthews kaže da potražnja za bambusom raste, a 30 posto klijenata njegove tvrtke sada koristi taj materijal. Izgrađen je od njega cijeli školski kampus u Novom Meksiku, studio za jogu u Kostarici te most i paviljon na Filipinima.

'U zemljama koje ga upotrebljavaju izuzetno je jeftin i ima ga u izobilju, a radna snaga je vješta u njegovom korištenju. Da počnemo raditi s njim u Europi, u početku bi bio skuplji. Ali kako se sve više koristi, cijena pada', kaže Matthews te dodaje da su u ranoj fazi razgovora o upotrebi bambusa u Velikoj Britaniji.

Pomoglo bi kad bi se uzgajao u Europi, ali veće vrste ne rastu dobro u hladnim sjevernim klimama. Tvrtka BambooLogic nada se da će to promijeniti te je prvi veliki uzgajivač bambusa u Europi.

'Svakako treba puno sunca i malo vode', kaže Jan Detavernier, konzultant u tvrtki BambooLogic, koja ima plantaže bambusa u Portugalu. Osim toga, ta biljka ima potencijal obnoviti degradirano tlo. 'Tamo gdje ga uzgajamo, na jugu Portugala, tlo je vrlo loše. Budući da bambus hvata CO2 i stavlja ga u zemlju, čini ga puno boljim.'

Detavernier kaže da njegova tvrtka radi s partnerima koji razvijaju nove proizvode za europsko tržište. Izazov je, ističe, nedostatak standardizacije. 'U Europi nismo navikli raditi s bambusom kao materijalom. U Aziji postoji mnogo podataka o tome, ali u Europi ih je malo s kojima se može raditi.'

Dr. Bhavna Sharma s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta Južne Kalifornije član je radne skupine koja razvija međunarodne standarde za građevinske materijale od bambusa. On kaže da je izazov koristiti ga u građevinarstvu jer se još uvijek smatra nekonvencionalnim materijalom.

'Radi se samo o povećanju našeg znanja, razumijevanju kako bi se taj materijal ponašao u različitim radnim okruženjima, što znači da ako gradim u Amsterdamu, moram znati kako će se zgrada ponašati u takvoj klimi u odnosu na zgradu u Indoneziji. Na taj način možemo ići dalje u smislu tipova zgrada koje možemo izgraditi', objasnio je.

Sharma kaže da su prvi standardi za testiranje bambusa Međunarodne organizacije za standarde objavljeni prošlog ljeta. 'To će dati vjetar u leđa dizajnerima i inženjerima u usvajanju ovog fantastičnog materijala', uvjeren je on.