'Mercator je važno poduzeće, ali ne tvrdim da je za državu od strateškog značenja. Svjestan sam kako nema dovoljno domaćeg kapitala da bi ostao u slovenskim rukama', rekao je Žerjav u razgovoru za portal Telekoma Slovenije.

'Nisam protiv prodaje Mercatora, ali mu treba naći pravog strateškog partnera. To je neko od velikih europskih trgovačkih poduzeća i ne vjerujem da netko od njih neće biti zainteresiran za Mercator kao mjesto s kojega bi osvojio poziciju na zapadnom Balkanu. Tako bismo morali razmišljati o Mercatorovoj budućnosti i to bi bilo optimalno rješenje', dodao je.

Žerjav se nedavno u parlamentu izjasnio protiv prodaje Mercatora hrvatskom Agrokoru koji je na zadnjem međunarodnom tenderu dao ponudu od 221 eura za Mercatorovu dionicu, znatno više od nekolicine financijskih fondova koji su na tenderu također konkurirali, ali je odbacio tvrdnje da ponovni neuspjeh prodaje slovenskog trgovačkog lanca baca 'tamnu sjenu' na otvorenost Slovenije za strane investicije.

Vlasnike Mercatorovih dionica ne bi trebala zanimati samo cijena nego i to tko je potencijalni novi vlasnik, koji su njegovi motivi i poslovna logika te kakva je financijska konstrukcija, kazao je Žerjav. Dodao je da će nova vlada svakako nastojati privući što više stranih investitora kako bi osigurala veći gospodarski rast i to stvaranjem boljeg 'poslovnog okoliša' u vidu investicijskih olakšica i smanjivanjem birokratskih postupaka. Slovenija u tome ima velike šanse jer leži na sjecištu europskih prometnih koridora, istaknuo je novi ministar gospodarstva u vladi premijera Janeza Janše.

'No, Agrokor nije pravi strateški partner za Mercatora. Agrokor ima svoju poslovnu filozofiju koju želi realizirati, a mi moramo gledati na sebe i svoju državu', rekao je Žerjav u razgovoru za portal Telekoma Slovenije.

Slovenski ministar gospodarstva je, međutim, priznao da je neprihvaćanje Agrokorove ponude stvorilo dodatne probleme najvećem vlasniku, prezaduženoj skupini Pivovarna Laško (PL) koja je vlasnica 23,34 posto dionica Mercatora, te potkapitaliziranoj Novoj Ljubljanskoj banci (NLB). Naime, skupina PL sada više ne može računati da će znatno smanjiti svoju zaduženost prema bankama, a dokapitalizacija NLB-a stajat će više nego da je banka svoje dionice prodala.

'Pitanje dokapitalizacije NLB-a je ključno i tu leži najveći problem. Nadam se da će se rješenje naći, ali u državnom novcu nego preko stranog strateškog partnera', rekao je Žerjav, izrazivši nadu da će u dokapitalizaciji sudjelovati i belgijska bankarsko-osiguravajuća grupa KBC koja je vlasnica oko četvrtine dionica Nove Ljubljanske banke.