Tome svjedoče hrvatski proizvođači i prerađivači metala, među njima obiteljska metalurška tvrtka Mihoković metal solutions iz Zagreba, koja već niz godina gradi svoje zasluženo tržišno mjesto u sve nepovoljnijim uvjetima hrvatskog, ali i svjetskog gospodarstva. Bave se proizvodnjom preciznih metalnih dijelova za potrebe različitih industrija, a riječ je, kažu, o radu od nule; od inženjerske razrade proizvoda pa sve do završne obrade metala finalnog proizvoda.

Već više od 25 godina na čelu tvrtke je Stjepan Mihoković, inače direktor proizvodnje koji se u Končaru, u kojem je dugo radio, istaknuo raznim istraživanjima. Tvrtku vodi sa suprugom Anom, ujedno direktoricom financija, te svoje troje djece – direktoricom prodaje Marinom Mihoković Dvorski, voditeljicom razvoja Helenom Mihoković te Josipom Mihokovićem, sinom koji radi u tehnologiji proizvodnje.

Kako su trenutna gospodarska kretanja djelovala na poslovanje tvrtke? Ana Mihoković kaže da je porast cijene materijala i energije doveo do porasta cijene usluge te je pritom velik dio povećanja troškova snosila i njihova tvornica. 'Morali smo podignuti cijene, ali nismo je dizali za stvarnu vrijednost povećanja. Proizvodnja je prva u lancu i treba voditi računa o zadržavanju poslova i o tome da krajnji proizvod ne postane preskup jer će to dugoročno dovesti do pada potražnje', pojašnjava.

Marina Mihoković Dvorski kaže da su prvim poremećajima u cijeni metala svjedočili u ožujku prošle godine, kad ih nijedna industrija još nije osjetila. Naime cijene metala su se, kaže, mijenjale na dnevnoj razini te su porasle za 120 posto, ako ga se uopće moglo nabaviti.

'Vrlo teško je bilo raditi kad moraš svom dugogodišnjem poslovnom partneru javiti da cijenu u ponudi ne možeš držati više od dva, tri dana te da na tjednoj razini cijene onoga što smo radili rastu za 5-20 posto. Tada drugi materijali još nisu cjenovno rasli, mediji nisu govorili o tome, a krajnji kupac nije ni mogao to osjetiti jer prve poremećaje na tržištu osjete upravo proizvođači. Kvaliteta materijala se pogoršala, što je za nas značilo daleko više dodatne obrade jer radimo s tržištima koja ne praštaju deformacije na površini gotovih proizvoda. Cijena metala je nakon tog velikog rasta pala, nije na razini otprije godinu i pol, ali trenutno je stabilna. Kakvo će biti iduće razdoblje i kako će povećanje energenata utjecati na cijene metala, to ne možemo predvidjeti', kaže nam Mihoković Dvorski.

Na pitanje očekuju li pomoć države u krizi, kaže nam da bi najveća pomoć države trebalo biti smanjenje poreza i doprinosa na plaće. 'Teško nam se boriti s visokoprofitabilnim industrijama, a sve one trebaju podršku u proizvodnji metalnih dijelova. Ne znamo koliko ćemo moći zadržati konkurentnost. Rad u proizvodnji odavno je postao nepopularan, sve teže je naći ljude i moći ćemo rasti jedino ako i dalje budemo konkurentni', poručila je.

Dva pogona i klijenti iz različitih inustrija

Tvrtka inače ima dva pogona – prvi je u Zagrebu, veličine 2500 četvornih metara, u kojem se nalaze obradni centar, savijačice, alatnica, ručno i robotsko zavarivanje te linija za plastifikaciju. Novi pogon tvrtke u Pisarovini od 1500 četvornih metara otvorili su prije četiri godine. On je opremljen laserom i automatskim linijama za preradu trafo lima, za što su iskoristili sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

'Rezultati otvaranja novog pogona su povećani prostorni i tehnološki kapaciteti za 58 posto, povećana produktivnost za 15 posto, povećana efikasnost procesa rezanja metala za 40 posto, smanjeni rokovi isporuke za 15 posto, povećani poslovni prihodi za 40 posto te prihodi od izvoza za 30 posto, otvorena nova radna mjesta za 30 posto, povećan stupanj energetske učinkovitosti i zaštite okoliša za pet posto', pojašnjava Mihoković Dvorski.

Klijenti su im uglavnom prerađivačke kompanije i tvrtke koje se bave razvojem. U 2022. tvrtka Mihoković metal solutions radila je s industrijom transformatora, IT-jem, automobilskom industrijom, medicinskom, marketinškom i industrijom opremanja interijera. 'Te industrije trebaju preciznost u obradi, a to je ono što mi znamo', ističe Mihoković Dvorski.

Zapošljavaju 40 ljudi, a njihov tim čine ekonomisti, inženjeri, programeri, operateri, bravari, alatničari, pomoćni radnici u proizvodnji i skladištari. Zbog nedostatka ljudskih resursa morali su uvoziti radnu snagu iz inozemstva, posebno u odjelu proizvodnje, koji, kaže Ana Mihoković, ne privlači mlađe generacije. 'Vrlo mali broj ljudi se odluči raditi za strojem u pogonu', dodaje.

Unatoč izazovima, voditeljica razvoja Helena Mihoković smatra da postoji velik potencijal za kvalitetan rast te da će njihova obiteljska tvrtka rasti više nego dvostruko narednih godina. 'Smjer razvoja je ulaganje u tehnologiju i znanje zaposlenika, širenje na nova tržišta u uslugama/proizvodima koji su nam najprofitabilniji te ponovno pokretanje razvoja vlastitih proizvoda', zaključuje.