Snapchat je aplikacija za mobilne telefone koja omogućava komunikaciju među korisnicima. Oni mogu izmjenjivati tekstualne poruke, fotografije ili video isječke. Ono što razlikuje Snapchat od desetaka sličnih aplikacija je to što se poruke ne pohranjuju, nego se brišu i nestaju odmah nakon što ih pročita osoba kojoj su namijenjene ili nakon nekog točno određenog kratkog vremena.

Kao što to često biva u današnjem svijetu najpopularnijih digitalnih proizvoda, ideja za aplikaciju javila se u glavama trojice studenata, ovoga puta s američkog sveučilišta Stanford. Evan Spiegel, Bobby Murphy i Reggie Brown sredinom 2011. godine pokrenuli su prvu verziju aplikacije pod imenom 'Picaboo'. Brown je uskoro ispao iz projekta, a nakon nekoliko mjeseci aplikaciju su Murphy i Spiegel ponovo lansirali pod imenom 'Snapchat'.

Ideja o tome da se poruke ne pohranjuju i brišu ispočetka je izgledala kontra-intuitivno i tvorcima aplikacije nije se predviđao uspjeh. Svi današnji popularni informacijski proizvodi – Facebook, Google, Instagram, YouTube, Twitter – baziraju se na prikupljanju i beskonačnom ili barem dugotrajnom čuvanju podataka.

No korisnicima Snapchata, a najvećim dijelom su to mlađe generacije koje su od najranijeg djetinjstva odrastale uz mobilne telefone, očito se vrlo svidjela ideja o porukama koje se ne pohranjuju. Današnji način života, u kojem nam tehnologija omogućuje da neprestance bilježimo sve veće dijelove svakodnevice, donio je i niz negativnih posljedica. Gubitak posla ili prava na studiranje zbog neke nesmotrene izjave iz prošlosti koja je ostala zabilježena na Facebooku ili Twitteru više nisu neuobičajeni, kao što i, primjerice, fotografije neugodnih trenutaka mogu prouzročiti probleme u obitelji ili među prijateljima.

Oko 130 milijuna korisnika dnevno izmijeni i po 10 milijardi video poruka

Kad se ideja na kojoj se bazira Snapchat pogleda s te strane, postaje puno razumljivije zašto je aplikacija u samo nekoliko godina uspjela doživjeti enorman rast popularnosti, podsjećajući time na Facebook, Twitter ili Instagram. A broj korisnika raste svakoga dana.

Snapchat je od samog početka prilično rezerviran kod objave informacija o poslovanju. Umjesto broja korisnika radije objavljuju broj dnevno izmijenjenih poruka. Posljednje procjene govore o 130 milijuna aktivnih korisnika koji dnevno izmijene i po 10 milijardi video isječaka. Još u siječnju ove godine dnevno se gledalo po sedam milijardi video poruka, a u veljači je ta brojka bila osam milijardi.

Kao i ostale popularne brzorastuće kompanije, Snapchat se razvija zahvaljujući ulaganjima poduzetničkih fondova. Oni investiraju novac u zamjenu za vlasničke udjele u kompaniji. U budućnosti, kad Snapchat jednog dana izlista svoje dionice na burzi, fondovi će lako unovčiti udjele i zaraditi na svojem ulaganju.

Kompanija je dosad prošla nekoliko krugova ulaganja u kojima su uspjeli prikupiti stotine milijuna dolara za razvoj. Uz svako takvo ulaganje radi se procjena vrijednosti cijele kompanije, a Snapchat je još prije godinu dana procijenjen na oko 16 milijardi dolara (za usporedbu, tržišna vrijednost INA-e se kreće oko 4 mlrd. dolara). U tome je vrlo sličan Facebooku čija se vrijednost četiri godine nakon pokretanja također kretala oko 15 mlrd. dolara.

U posljednjih godinu dana, barem što se tiče financija, došlo je ipak do svojevrsne stagnacije. Ulagači sada očekuju da kompanija počne na neki način ostvarivati profit. Prema dostupnim podacima, Snapchat je lani imao prihode od oglašavanja od oko 50 milijuna dolara. Za ovu godinu se očekuje da bi mogli iznositi između 300 i 350 milijuna, što predstavlja strelovit rast.

U partnerstvu sa zvučnim medijskim kućama

Iako sličan Facebooku po načinu i brzini rasta, a posebno po činjenici da su se u Snapchatu prvo usredotočili na rast broja korisnika, od Facebooka se razlikuje po tome da su relativno rano počeli razmišljati o načinima kako da na tome velikom broju korisnika počnu ostvarivati i zaradu.

Tako je kroz godine, uz osnovno besplatno slanje poruka, Snapchat dobivao i dodatna proširenja koje korisnici mogu koristiti uz nadoplatu. Uz to, Snapchat omogućuje i korporativnim klijentima da svoje promotivne i druge materijale distribuiraju putem aplikacije. CNN i National Geographic već plasiraju vijesti putem Snapchata, a kompanije onda dijele zaradu od oglasa. Među partnerima se nalaze i Cosmopolitan i Vice, a kao jedan od najvećih uspjeha spominje se suradnja s TV kućom NBC koja ima ekskluzivu prikazivanja olimpijskih igara za američko tržište. U prvom takvom sporazumu u povijesti, NBC je ušao u dogovor sa Snapchatom putem kojeg će plasirati kratke vijesti s olimpijskih igara.

Priča o Snapchatu neraskidiva je od glavnog izvršnog direktora kompanije Evana Spiegela. Kao jedan od prvotnih pokretača kompanije, Spiegel dijelom odgovara stereotipu menadžera koji vode niz popularnih informatičkih kompanija. Kao vrlo mlad postao je enormno bogat i utjecajan, i kroz svojevrsnu menadžersku školu prolazi u, zasad, vrlo uspješnoj i utjecajnoj kompaniji. Isto tako, prema svjedočenjima ljudi koji ga znaju i koji su radili s njime, socijalni kontakti mu nisu baš diplomatski. Nerijetko se mogu čuti usporedbe sa Steveom Jobsom legendarnim osnivačem Applea koji je bio poznat po odrješitom, bahatom i svojeglavom ponašanju prema suradnicima, no koji je usprkos tome Apple doveo na poziciju među najvrjednije kompanije svijeta.

Spiegel i suosnivač Snapchata Bobby Murphy, koji danas nosi titulu operativnog direktora kompanije, relativno brzo su se riješili Reggieja Browna, trećeg člana prvotnog tima. Brown je još 2012. tužio Snapchat kao jedan od tvoraca ideje, a sudski je proces na kraju riješen nagodbom. Spiegel je poznat po tome da mora imati zadnju riječ prilikom svake odluke, a oni koji se ne slažu s njegovim mišljenjem uglavnom moraju potražiti neko drugo mjesto gdje će ga izražavati. Zbog toga je i niz iskusnih menadžera koji su zapošljavani u Snapchatu kako bi pomogli pri razvoju kompanije, nakon kratkog vremena otišao iz tvrtke.

Spiegel je veliki ljubitelj mode, a u vezi je sa supermodelom Mirandom Kerr

Nadalje, Spiegel je neskriveni ljubitelj visoke mode što možda proizlazi i iz činjenice da je odrastao u luksuzu kao dijete bogatih odvjetnika, a poznata je i njegova ljubav prema skupim sportskim automobilima. Isto tako, Spiegel odbija premjestiti sjedište Snapchata iz Los Angelesa u poznatu Silicijsku dolinu kraj San Francisca gdje se nalazi najveći broj uspješnih informatičkih kompanija.

Bez obzira na to, čini se da mu vođenje kompanije zasad ide dobro. Snapchat je u posljednje vrijeme sve popularniji i među slavnim osobama, glumcima i pjevačima koji ga koriste kao još jedan kanal promocije. Koliko je tvrtka uspješna možda može ilustrirati i podatak koji je nedavno objavljen, a govori da studenti na ljetnoj praksi u Snapchatu primaju 10 000 dolara mjesečne plaće.

Spiegel od samog početka inzistira na tome da ne želi da Snapchat, poput Facebooka ili Instagrama, bude još jedan način na koji ljudi stvaraju umjetnu sliku o sebi i da ne želi trajno prikupljati ikakve podatke o korisnicima, i izgleda da mu i takva poslovna strategija donosi uspjeh. Takvu su odluku možda i učvrstili incidenti u kojima su u hakerskim napadima u javnost dospjele privatne Spiegelove e-mail poruke iz studentskih dana, ali i kasnije, iz čijeg sadržaja neki iščitavaju i homofobiju i preziran stav prema ženama – upravo onaj tip poruka koje autore danas opravdano stavljaju na stup srama.

No, kao osoba koja je još 2012. odbila Facebookovu ponudu da za 3 mlrd. dolara kupi Snapchat, vozač Ferrarija i pilot helikoptera kojeg je Forbes proglasio najmlađim svjetskim milijarderom (dostupne informacije govore da Spiegel i Murphy još svaki drže po 15 posto vlasništva u Snapchatu), a izlazi s modelima koji promoviraju donje rublje Victoria's Secret, Spiegel daje dojam da mu tvrdoglavost i arogantnost dosad nisu previše škodili. Budućnost Snapchata pokazat će može li tako biti i dalje.