Stručnjaci procjenjuju bi pad prihoda od poreza na dobit tvrtki mogao iznositi i do 10 posto ili više od milijardu kuna
Država u ovoj godini, čak i nakon rebalansa proračuna, očekuje da će od poreza na dobit ubrati više od 10,3 milijarde kuna, no ekonomisti upozoravaju da je to - malo vjerojatno, piše Jutarnji list
Razlog tome su slabiji poslovni rezultati niza vodećih hrvatskih tvrtki u prošloj godini, što će za posljedicu imati i manje prihode od poreza na dobit, koji u Hrvatskoj iznosi 20 posto i jedan je od značajnijih 'punjača' državne blagajne. Tako je, primjerice, Pliva u prošloj godini ostvarila neto gubitak od 255 milijuna kuna, a s gubitkom je poslovalo i niz drugih tvrtki.
Istodobno, brojne su hrvatske tvrtke, prema objavljenim podacima, 2008. zaključile sa slabijim poslovnim rezultatima nego ranijih godina. Među njim su i Kraš i Adris grupa. Dobar dio 'zasluga' za to snosi recesija, čije su se naznake potkraj prošle godine već uvelike osjećale.
'Već u prošloj godini bio je izražen pad dobiti hrvatskih tvrtki, pa je malo vjerojatno da će država uspjeti prikupiti planirani iznos od poreza na dobit' - kaže Hrvoje Stojić, analitičar Hypo-banke.
S njim se slaže i Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, koji upozorava na velik rizik od podbačaja svih poreznih prihoda, pa tako i od poreza na dobit. I bivši ministar financija Mato Crkvenac upozorava na to da su očekivanja države od poreza na dobit u ovoj godini nerealna.
'U Ministarstvu financija očito vrlo optimistično gledaju na stvari. Prihodi od poreza na dobit u ovoj bi godini mogli pasti i znatno više od pada ukupne gospodarske aktivnosti' - poručuje Crkvenac.
No, u Ministarstvu financija odbacuju takve tvrdnje. 'Naše su projekcije realne. One se temelje na određenim analizama i stojimo iza tih brojki' - naglašava sugovornik Jutarnjeg lista iz Katančićeve. Ipak, priznaje kako 'ništa nije moguće sa sigurnošću prognozirati', što znači da bi prihodi od poreza na dobit na kraju mogli podbaciti i za više od 145 milijuna kuna, za koliko su 'skresani' rebalansom proračuna.
Da situacija ipak nije tako crna slaže se i dio ekonomskih analitičara, koji podsjećaju da, primjerice, banke spadaju među najveće platiše poreza na dobit, a one su u prošloj godini dobro poslovale. Uz to, upozoravaju i kako prihodi od tog poreza u velikoj mjeri uključuju dobit Hrvatske narodne banke.
Podbace li u ovoj godini porezni prihodi više od plana, Ministarstvo financija bi u državnu blagajnu moglo povući dobit javnih poduzeća, naravno, onih koja posluju s dobitkom. Recept je to koji nude pojedini ekonomisti, a ta zamisao, čini se, nije strana ni ministru financija Ivanu Šukeru, koji je nedavno i sam upozorio na tu mogućnost.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi država - iako kao vlasnik javnih poduzeća ima pravo na slobodno raspolaganje njihovom dobiti - trebala voditi računa o tome kako bi se povlačenje dobiti odrazilo na poslovanje tih poduzeća. Tako bi se moglo dogoditi da ih država, u slučaju da se odluči za povlačenje dobiti, naknadno mora dotirati novcem poreznih obveznika.