Kada je riječ o pravodobnim i prigodnim hapšenjima i istražnim radnjama koje se provode u slučaju Uljanik Grupe, treba kazati da je Ministarstvo financija još u rujnu 2017. napravilo izvješće o proračunskom nadzoru 3. maja, kojeg je dostavilo Ministarstvu gospodarstva
To izvješće je pokazalo da se može posumnjati u nenamjensko trošenje sredstava za restrukturiranje u 3. maju i ono je upućeno DORH-u, kako nam je potvrdila Martina Dalić, bivša potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, u prosincu 2018., piše Jutarnji list.
Potom je u travnju 2018. Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci dostavljena anonimna kaznena prijava o nenamjenskom trošenju sredstava za restrukturiranje u 3. maju, na štetu 3. maja, a u korist pulskog škvera i Uljanika d.d. Kaznena prijava se odnosila na direktora 3. maja Maksimilijana Percana i njegova dva prethodnika, Domagoja Klarića i Zdravka Pliška, te na Giannija Rossandu, tadašnjeg predsjednika uprave Uljanika d.d., krovne tvrtke Uljanik Grupe, i njegove najbliže suradnike Marinka Brgića i Veljka Grpca.
vezane vijesti
Osim na Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, adresirana je i na čitav niz drugih institucija: USKOK, Vladu, saborske zastupnike, Hrvatsku brodogradnju - Jadranbrod, sindikat i oporbene političke stranke.
Članove uprava tvrtki unutar Uljanik Grupe sumnjičilo se da su počinili kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona, a prijava se odnosi na cijelo razdoblje otkad je Uljanik preuzeo 3. maj do 1. siječnja 2018., s tvrdnjama da su kontinuiranim odobravanjem davanja pozajmica 3. maja prema drugim društvima unutar Uljanik Grupe i potom prolongiranjem rokova njihova povrata ugrozili financijsku stabilnost 3. maja.
To je, ističe se u prijavi, 3. maj dovelo u situaciju u kojoj nisu mogli izvršiti plaćanje materijala potrebnog za gradnju brodova iz svoje knjige narudžbi te je došlo do rasta duga prema kooperantima.
Tako je krajem 2017. 3. maj potraživao 523 milijuna kuna od drugih Uljanikovih društava, dok je dug prema kooperantima i dobavljačima iznosio 181 milijun kuna. To je, dakle, mogući prvi krak sumnji DORH-a, ali nije jasno zašto im je trebalo gotovo godinu i pol dana da počnu s jačim istražnim radnjama samo po tom pitanju, pa da onda vide do kuda ih istraga naknadno može odvesti, piše Jutarnji list.
Drugi krak istrage vjerojatno je vezan za oko milijardu kuna jamstava (od ukupno 3,1 milijardu kuna, koliko je plaćeno prošle i ove godine) koje je država platila na ime kredita Uljanik Grupe koji su poslužili za gradnju prethodnih brodova koji su kasnili u gradnji, a ne za brod za koji je kredit podignut. To je također nenamjensko trošenje sredstava, ali na ime “krivo” usmjerenih kredita za izgradnju brodova. Zbog toga je ministar financija Zdravko Marić rekao da “nema ni para, ali ni brodova”.
Neće biti čudno ni ako državni odvjetnici i policija propituju i 52 milijuna ukupnih zajmova koje je 3. maj dao Uljanik Plovidbi, čiji je predsjednik uprave također jedan od osumnjičenih. Uljanik plovidba je bivša tvrtka Uljanik Grupe koja je privatizirana, a nakon višegodišnje dobre suradnje i “ljubavi” između te dvije tvrtke posljednjih mjeseci bjesni pravni i medijski rat.
Četvrti pravac istrage mogao bi se odnositi na to da 2011. Uljanik brodogradnja nije mogla pronaći kupca za brodove, jer je bila kriza te su, kako bi napunili knjigu narudžbi i održavali proizvodnju, dogovorili s tvrtkom koju je Uljanik Plovidba osnovala u Liberiji da naruči gradnju četiriju brodova za tu tvrtku, piše Jutarnji list.
