Prema postojećem zakonu, dodatak od 27 posto imaju samo umirovljenici koji primaju mirovinu isključivo iz prvog stupa, a oni koji su osigurani u oba stupa nemaju to pravo. Riječ je o osobama koje su 2002., u trenutku uvođenja drugog mirovinskog stupa, imale manje od 40 godina, tj. svim onima koji su rođeni 1962. godine i kasnije te koji će u značajnijem broju krenuti u mirovinu od 2019. godine.  

Sada se gotovo sve mirovine isplaćuju iz prvog stupa na temelju mirovinske formule koja uzima u obzir staž i visinu plaće, a na obračunati iznos priznaje se dodatak od 27 posto.

Ako se ništa ne poduzme, novi umirovljenici, čije će se mirovine formirati iz oba mirovinska stupa, imat će znatno manja primanja jer mirovina iz drugog stupa neće biti dovoljna za to da kompenzira izgubljeni dodatak.

Okvirni izračuni pokazuju da će osoba koja danas ima 60 godina, a uključila se u sustav drugog mirovinskog stupa i imala je prosječnu plaću tijekom životnog staža, bez dodatka imati mirovinu od 2.690 kuna mjesečno. Kad bi se primijenio dodatak koji se obračunava umirovljenicima koji su samo u prvom stupu, mirovina bi iznosila 3.267 kuna mjesečno, što je 577 kuna više, odnosno toliko bi građani mogli biti zakinuti.

Ministar Pavić uvjerava da će se naći model kojim će svi biti zadovoljni. Pritom napominje da Vlada neće žuriti s rješenjem jer se povećani priljev umirovljenika iz drugog stupa očekuje tek za nekoliko godina.

Za upravitelje fondova drugog mirovinskog stupa rješavanje problema dodatka na mirovine glavni je prioritet u predstojećoj mirovinskoj reformi.

Kako neslužbeno doznajemo, oni smatraju da bi fer rješenje bilo novim umirovljenicima priznati jednak dodatak kao što ga dobivaju umirovljenici iz prvog stupa (27 posto) na način da im se taj dodatak prizna za dio mirovine koji su uplaćivali u prvi stup. Primjerice ako je netko 20 godina uplaćivao 20 posto plaće u prvi stup, a drugih 20 godina kombinirano (15 posto u prvi, a pet posto u drugi stup), dodatak bi mu se obračunao proporcionalno uplatama u prvi stup (za prvih 20 godina na 100 posto uplata, a za drugih 20 godina na 75 posto uplata). Na taj način bi se izjednačio položaj starih i novih umirovljenika.

Što se tiče kapitaliziranog dijela imovine iz drugog stupa, smatraju da se on ne bi trebao ni na koji način umanjivati.

Na tom tragu je i prijedlog bivšeg SDP-ova ministra Miranda Mrsića, koji je Vlada glatko odbacila uz obrazloženje da ne daje cjelovito rješenje predmetne problematike.  

S druge strane intencija Vlade je da se ujednače mirovine iz prvog te mirovine iz oba stupa.

'Riješit ćemo taj problem tako da napravimo kvalitetnu analizu i onda ćemo izaći s cjelovitim prijedlogom kako ne bismo nikoga dodatno ugrozili i uveli nove neravnopravnosti. Treba analizirati to za svaku generaciju od ‘62. kako ne bismo izazvali nove podjele jer nekima je potreban dodatak od 27 posto, a nekima i manje', pojašnjava Pavić.

Dakle onima koji su uplaćivali više u drugi stup ne bi se priznao dodatak od 27 posto na sredstva uplaćena u prvi stup, nego vjerojatno niži. U konačnici, dobili bi neku vrstu uravnilovke te bi svi novi umirovljenici dobivali približno istu mirovinu kao da su uplaćivali samo u prvi stup. To znači da oni s višim plaćama, koji su u drugom stupu uštedjeli značajniji iznos, ne bi imali koristi od toga.  

Slično razmišljaju i u Sindikatu umirovljenika (SUH).

'Za osiguranike koji su bili zaposleni prije uvođenja reforme 2002. godine postoji eventualna mogućnost korekcije, ali isključivo proporcionalno godinama rada prije 2002. godine i uplatama punog doprinosa od 20 posto u prvi mirovinski stup, ali ne više od devet posto', smatraju u SUH-u.