Više od dva milijuna građana koji štede u mirovinskim fondovima dočekala je ovih dana nimalo ugodna vijest. Od početka godine vrijednost njihove štednje za starost, koja se skuplja na računima četiriju obveznih i 28 dobrovoljnih mirovinskih fondova u Hrvatskoj, smanjena je za 4,2 milijarde kuna.

Iako su uplaćivali više novca, njihova ušteđevina vrijedi oko 3 posto manje nego početkom siječnja ove godine, pokazalo je najnovije izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Gubitak mirovinske štednje najvećim je dijelom posljedica katastrofalnog rata koji je Rusija počela napadom na Ukrajinu, što je pogoršalo energetsku krizu te izazvalo dodatne poremećaje u trgovini, proizvodnji i na buzama širom svijeta, pa i u našoj zemlji.

Prinosi četiriju obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj u posljednjih šest mjeseci padaju po stopi od oko 5 posto u svim kategorijama štednje.

Zbog svega toga mirovinski fondovi posvuda bilježe minuse koji se ne pamte još od izbijanja krize iz 2008. godine.

Primjerice, prinosi četiriju obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj – to su Allianz, Erste Plavi, PBZ Croatia osiguranje i Raiffeisen – u posljednjih šest mjeseci padaju po stopi od oko 5 posto u svim kategorijama štednje, prema izvješću Hanfe za lipanj.

Ako se taj trend ne zaustavi, mirovinski fondovi mogli bi ovu godinu završiti s gubitkom, prvim nakon krize iz 2008.

Udarac koji je mirovinske fondove sada pogodio puno je teži od onog iz 2020., kada je svijet zahvatila pandemija koronavirusa. U prvoj polovini 2020. obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj zabilježili su gubitak od oko 2 posto.

Međutim, zahvaljujući intervencijama centralnih banaka i vlada, koje su osigurale golem novac za spašavanje poduzeća i radnih mjesta, gospodarstvo se do kraja godine počelo posvuda oporavljati.

Tako su i mirovinski fondovi dramatičnu 2020. uspjeli završiti u malom plusu, od 0,7 posto.

Međutim, prema prognozama ekonomista, do kraja ove godine očekuje se ekonomsko pogoršanje. To nije dobar znak za mirovinske fondove koji su glavninu novca svojih štediša uložili u državne obveznice (64,7 posto) i dionice poduzeća (20,3 posto) u zemlji i inozemstvu, prema Hanfi.

Iako kamate rastu, državnim obveznicama vrijednost pada, a osobito dionicama poduzeća. Dionice su doživjele pravi potop, jer se burzovnim indeksima u svijetu u prvih šest mjeseci vrijednost strovalila za prosječnih 20 posto.

Zagrebačka je burza prošla bolje, jer je njezin vodeći indeks Crobex izgubio oko 6 posto.

U takvim okolnostima vrijednost imovine četiriju obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj, koji prema Hanfi imaju 2,13 milijuna članova, u prvih šest mjeseci pala je sa 133 na 129,1 milijardu kuna, odnosno za 3,9 milijardi.

Vrijednost njihove štednje, drugim riječima, spustila se na razinu iz rujna prošle godine.

Slično je s dobrovoljnim mirovinskim fondovima u kojima štedi više od 400 tisuća građana. Imovina na njihovim računima početkom siječnja vrijedila je 7,8 milijardi kuna, a na kraju lipnja 7,5 milijardi, odnosno 300 milijuna kuna manje.