Kako država čeliči mlade za tržište rada u Hrvatskoj, tportal je već pisao, no loša se praksa nastavlja, na što kontinuirano upozorava i inicijativa Mladi radnici i mlade radnice, koja je ovih dana na internetskim stranicama HZZ-a uočila oglas za stručno osposobljavanje za rad kojim se traži SOR-ovac koji bi radio vikendima i praznikom.

'Izmjenama Zakona o poticanju zapošljavanja tim se oglasom direktno krši članak 8. u kojemu stoji da korisnici i korisnice stručnog osposobljavanja ne smiju raditi nedjeljom i blagdanima. HZZ je nakon našeg upita ispravio sporni oglas, a do pogreške je došlo, kažu u HZZ-u, zbog tehničkih poteškoća', kazao je za tportal Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatske (MMH).

Slični 'tehnički problemi' pojavili su se i kad su neki poslodavci otvoreno počeli objavljivati da će uzimati osobe na SOR s obzirom na kriterij blizine stanovanja jer na taj način poslodavac neće imati nikakvih troškova i baš su jedan takav oglas na svojoj facebook-stranici zabilježili Mladi radnici i mlade radnice.

Iz HZZ-a su opet zahvalili na ukazanoj grešci koju su opravdali time da je 'poslodavac dostavio obrazac prijave potrebe za radnikom u skladu sa Zakonom o poticanju zapošljavanja i provedenom uputom za korištenje stručnog osposobljavanja za rad', ali je zbog poteškoća, kako su rekli srednja.hr, uslijed implementiranja novog aplikativnog modula za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja prilikom unosa rasporeda radnog vremena došlo do pogreške u odabiru kategorije'.

'Da stvar bude još gora, radi se o poduzeću osobe koja se u Hrvatskoj predstavlja kao nekakav uzor, role-model, a u jednom slučaju smo čak našli da se traži i radno iskustvo za pristup mjeri stručnog osposobljavanja. S druge strane, jedan lanac trgovina objavio je poziv za 23 osobe na SOR-u na mjestu prodavača i prodavačice. Potpuno je jasno da se ovdje SOR-om zamjenjuju radna mjesta koja bi inače bila otvorena za sve i koja bi nudila osnovnu zaštitu u obliku ugovora o radu', napominje Živković dodajući da je 'bilo logično očekivati tehničke probleme u situaciji poplave zahtjeva za stručnim osposobljavanjem koja je bila očekivana s obzirom na brisanje kriterija'.

A što je tek sa 'slonom u sobi' o kojem se, nažalost, ne priča dovoljno, a to je da za većinu zanimanja doista nije potrebno godinu dana osposobljavanja? Naime, kako podsjeća, 'u Anketi poslodavaca koju HZZ provodi svake godine navodi se da je u slučaju 'konobara (35,2 posto) i prodavača (35,9 posto) najčešće dovoljan mjesec dana uvođenja što ukazuje na brzu prilagodbu poslu. Dakle, država plaća osposobljavanje od godinu dana za poslove za koje sami poslodavci procjenjuju da je dovoljan jedan mjesec'.

'Vlada je nažalost ovom reformom odlučila ići na ruku poslodavaca i ignorirati potrebe mladih kojima se šalje poruka da njihova prava nisu bitna, da je njihov rad besplatan i nedovoljno cijenjen te da bi trebali biti zadovoljni mrvicama. SOR će uz ovaj trend postati jedini ulaz na tržište rada, a u situaciji gospodarskog rasta to stvarno ne treba biti tako. Perspektiva mladih ne ostvaruje se tako da cijela generacija radi na minimalcu ili da se na tržište rada isključivo može ući putem mjera. Poanta treba biti - pomoći onima kojima je pomoć potrebna. No umjesto da se potiču poslovi u kojima mladi mogu zaraditi plaću dovoljnu za dostojanstven život, tjera ih se u mjere od kojih ne mogu preživjeti i koje im donose upitne koristi za budućnost', ističe Živković.

Premda je država napravila okvir primamljiv za iskorištavanje, ne znači da se poslodavci trebaju za time povoditi, dodaje i zaključuje: 'Mi se nadamo da će i poslodavci, kada imaju za to uvjete, ponuditi radnicima pristojne uvjete i pozivamo ih i ovom prilikom da im prva, a ne zadnja opcija bude ponuda ugovora o radu na neodređeno kako bi mladi mogli imati nešto sigurniju egzistenciju.'