Garancija za mlade sadrži niz olakšica za poslodavce u realnom sektoru, među kojima su manja porezna davanja i subvencioniranje plaća od 50 do 70 posto.

Neke mjere iz Garancije za mlade već se provode, no od danas to počinje u punom opsegu, a financirat će se s ukupno 132 milijuna eura koji su Hrvatskoj namijenjeni iz europskih fondova za razdoblje 2015.-2020., rekao je Mrsić.

Financiranje mjera starta odmah

Ta sredstva počet ćemo povlačiti u idućoj godini, a do tada ćemo pojedine mjere financirati novcem iz državnog proračuna u koji ćemo potom, kada dobijemo novac, vratiti ga natrag. Nećemo čekati da ta sredstva dođu već startamo odmah, istaknuo je Mrsić.

Iz Garancije za mlade već se provode mjere zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, samozapošljavanja, zapošljavanja asistenata za djecu s poteškoćama itd.

Mrsić je podsjetio da od početka iduće godine naknada za rad bez zasnivanja radnog odnosa s 1600 kuna raste na 2400 kuna, te na niz olakšica za poslodavce. Primjerice, ako poslodavac zaposli takvu osobu dobit će 50 posto za njegovu plaću i fiskalnu olakšicu od 17,2 posto kroz bruto 2.

Olakšice će ovisiti i o razdoblju na koliko godina poslodavac zapošljava mladu osobu. Ako zaposli osobu s invaliditetom dobit će subvenciju u visini 70 posto troškova bruto plaće radnika.

Mjere iz Garancije za mlade neće moći koristiti poslodavci koji su unatrag šest mjeseci otpustili radnike ili ne isplaćuju plaće i doprinose. Ako poslodavac koji je sklopio ugovor o takvom zapošljavanju prekrši pravila, dobiveni će novac morati vratiti.

Mjere u Garanciji za mlade napravljene su kako bi kod mlade osobe potaknule veću motiviranost na traženje posla i zapošljavanje, kao i brzu nadogradnju znanja i vještina koje je stekla tijekom obrazovanja.
Garancija nije jamstvo zapošljavanja već strukturna reforma

Sama Garancija za mlade ne jamči zapošljavanje već predstavlja strukturnu reformu koja će omogućiti brzu aktivaciju mladih tražitelja posla u najkraćem mogućem roku, objasnio je Mrsić.

Stopa nezaposlenih mladih u posljednjih deset mjeseci se s 48,6 posto smanjila na 41,8 posto ali, kazao je, bit ćemo zadovoljni kad se spusti ispod 20 posto.

Mjeru zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa do sada je koristilo 8000 mladih, od kojih je 60 posto ostalo raditi. To je jedina mjera koju može koristiti javni sektor. Među mjerama su i obrazovanje mladih za poduzetništvo, obrazovanje za tzv. "zelena zapošljavanja" i IT sektor.

Moramo odlučiti koja zanimanja treba promovirati, jer već se zna da će nam uskoro nedostajati tisuće računalnih inženjera i zanimanja vezanih za poljoprivredu i turizam.

Obrazovanje mora biti usmjereno na zanimanja koja su nam potrebna, za što moramo dobiti podršku i suradnju svih, od države i obrazovnog sustava do poslodavaca, poručio je Mrsić.

Sve informacije o mjerama iz Garancije i savjeti za mlade nezaposlene osobe i poslodavce mogu se pronaći na stranici www.gzm.hr, koja je s radom počela u petak.