Kažu da je Ministarstvo financija najavljivalo niže stope PDV-a na ključne prehrambene proizvode, ali u prijedlog zakona nije uvrstilo nižu međustopu na proizvode poput jogurta, sireva ili vrhnja.

"Riječ je o proizvodima koji su temeljna namirnica u svakodnevnoj prehrani svih dobnih skupina stanovništva i čiju bi nižu cijenu osjetili svi socijalni slojevi hrvatskog društva", ocjenjuju iz udruge.

Smatraju da se trenutnim prijedlogom zakona o PDV-u stimulira se prodaja proizvoda koji imaju bitno manju nutritivnu, gospodarsku i zdravstvenu važnost od gotovih mliječnih proizvoda. "

Tako se ulja i masti biljnog i životinjskog porijekla oporezuju prema sniženoj stopi od 13 posto, dok se konzumacija nutritivno vrijednog maslaca destimulira s punom stopom od 25 posto. Takvo oporezivanje ne postoji u gotovo nijednoj susjednoj zemlji", stoji u priopćenju.

Ističu primjere PDV-a na gotove mliječne proizvode u drugim zemljama, pa on tako u Sloveniji iznosi 9,5 posto, Njemačkoj sedam posto, Italiji četiri posto, Austriji 10 posto, Poljskoj pet posto, a u Srbiji se primjenjuje stopa od 10 posto.

"To je jedan od razloga zašto Hrvatska ima četiri do pet puta manju potrošnju fermentiranih mliječnih proizvoda od razvijenih europskih zemalja", ocjenuju iz CroMilka.

Predsjednik CroMilka Dalibor Janda ističe da je industrija mlijeka u Hrvatskoj u iznimno teškoj situaciji, suočena sa čak 80-postotnim padom broja isporučitelja mlijeka u zadnjih deset godina. Pritom, broj krava je pao za 31 posto, stoga ga čudi što je u zakonu ostavljen prijedlog niže stope na svježe meso, bez uključivanja mliječnih proizvoda, s obzirom da je proizvodnja goveđeg mesa u Hrvatskoj vezana uz proizvodnju mlijeka.

"Ostane li prijedlog zakona ovakav, država će poticati uvoz svježeg goveđeg mesa, što im sigurno nije namjera. Unatoč snažnim uvoznim pritiscima, hrvatska mljekarska industrija je opstala i Vlada joj treba stvoriti uvjete kakvi postoje u susjednim zemljama. Smanjivanje stope za gotove mliječne proizvode dovest će do snažnijih multiplikativnih učinaka koji će u konačnici povećati proračunske prihode, čuvati zdravlje građana te doprinijeti razvoju naših ruralnih krajeva", kazao je Janda.

Iz udruge poručuju da je mljekarski sektor temelj primarne poljoprivredne proizvodnje u svim razvijenim zemljama te zapošljava najveći broj radnika po jedinici obradive površine u odnosu na ostatak stočarske proizvodnje.

"Proizvodnja mlijeka je grana koja je najveći potrošač žitarica, a prevedeno na jednostavan jezik, ako nema krava tko će pojesti uzgojeni kukuruz, ječam ili zob", kažu iz udruge.

Navode i očekivanja da će proizvodnja mlijeka u srpnju ove godine biti će manja za šest posto u odnosu na isti mjesec lani, a napominju i da broj proizvođača rapidno pada zbog nekonkurentnih uvjeta proizvodnje, uključujući i visine stope na repromaterijal.

"Visoka stopa poreza na dodanu vrijednost na repromaterijal ne predstavlja samo pritisak na likvidnost farmera, već i dodatni trošak poslovanja jer trenutno otprilike 45 posto proizvođača mlijeka nije u sustavu PDV-a. Primjerice u Sloveniji je stopa PDV-a na repromaterijal 9,5 posto", kažu iz CroMilka.

Ističu da se sve ovo događa u kontekstu smanjivanja tržišta zbog odlaska stanovništva, stoga apeliraju na Vladu da smanji stopu PDV-a na gotove mliječne proizvode i repromaterijal za primarne proizvođače.

"Tako bi se ispravila nepravda, potaknuo ostanak mladih u ruralnim krajevima zemlje, a svim građanima omogućio pristup zdravim domaćim mliječnim proizvodima", zaključuju iz udruge.

Prijedlog izmjena niza poreznih zakona, među ostalim i PDV-a, trenutno je u javnoj raspravi, koja traje do 6. rujna. Ministarstvo financija je u sklopu toga predložilo smanjivanje stope PDV-a s 25 na 13 posto na svježe voće i povrće, meso, ribu i pelene.