Naknadu zbog pada mliječnosti su dobili posjednici životinja koji su u sustavu kontrole kvalitete mlijeka u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, a koji su isporučili mlijeko otkupljivačima u zadnjem referentnom mjesecu prije cijepljenja (srpanj 2016. godine).

Mljekarima koji su u srpnju prošle godine isporučili manje od 1.744 kg mlijeka isplaćena je naknada u iznosu od 750 kuna, dok su oni koji su isporučili više od 1.744 kg mlijeka dobili 0,43 kune po kilogramu isporučenog mlijeka.

Cijepljenje protiv bolesti kvrgave kože u Hrvatskoj provedeno je od kolovoza do studenog 2016., sukladno odluci Europske komisije o odobravanju programa cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože. U Hrvatskoj je cijepljeno 449.330 goveda, a od izravnih posljedica cijepljenja uginulo je 509 goveda, za što je do sada isplaćeno 3,3 milijuna kuna, navodi se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

"Prilikom prošlogodišnjeg cijepljenja nitko nije mario za naše proizvođače mlijeka. U roku odmah su se platili proizvođači cjepiva, veterinari i svi ostali, a mljekari kao da ne postoje. Trebalo nam je par mjeseci da uvjerimo Europsku komisiju da su poljoprivrednici ostali kratkih rukava i da im trebamo platiti štetu za smanjenu mliječnost, ali evo uspjeli smo", izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji je mljekarima zahvalio na strpljenju i ustrajnosti u proizvodnji. 

Iz Ministarstva napominju kako se Tolušić pobrinuo i za neizravne posljedice cijepljenja goveda u Hrvatskoj te zatražio razumijevanje Europske komisije i Vijeće ministara, budući da je Hrvatska prva zemlja Europske unije koja je preventivno cijepila cijelu populaciju goveda i tako spriječila širenje epidemije bolesti kvrgave kože na ostale EU članice.

Ministar Tolušić je dobio snažnu podršku 15 EU članica, kao i udruženja europskih farmera - Copa Cogeca, navodi se u priopćenju.

Akcija docjepljivanja (revakcinacija) protiv bolesti kvrgave kože započinje u ponedjeljak 8. svibnja ove godine, a ove godine u Ministarstvu ne očekuju veliki broj prijava posljedica docjepljivanja protiv bolesti kvrgave kože u odnosu na prethodnu godinu, jer je populacija već bila u kontaktu s oslabljenim uzročnikom koji je sadržan u cjepivu. 

Ako poljoprivrednik ne dozvoli veterinaru cijepljenje, Veterinarska inspekcija izdaje rješenje o provedbi naređenih mjera cijepljenja te rješenje o zabrani prometa stoke i proizvoda s tog gospodarstva. Nakon toga, izdaje obavijest o počinjenju prekršaja čime započinje prekršajni postupak kod nadležnog suda. S obzirom na broj stoke na određenom gospodarstvu  tijekom proteklih godina pokazalo se da sudovi određuju kazne između 6.000 i 10.000 kuna po gospodarstvu, iako se u iznimnim slučajevima mogu propisati i manje kazne, navode iz Ministarstva.