U utorak je Fed objavio kako će ključnu kamatnu stopu zadržati blizu nule sve do 2013. godine. Cijene dionica na američkom tržištu oporavile su se nakon što su investitori procijenili kako će ta odluka djelovati pozitivno na rizičnu imovinu, pa je tako do zatvaranja jučerašnjeg trgovačkog dana S&P 500 ostvario rast od 4,7 posto, odnosno najveći dnevni rast od ožujka 2009., piše Financial Times.

Jučerašnja odluka koja je, prema Bloombergu, dovela do najvećeg pada dolara spram švicarskog franka u posljednjih 40 godina kao i do ponovnog jačanja japanskog jena potaknuta je željom Feda da zamrzavanjem kratkoročnih kamatnih stopa pošalje ohrabrujuću poruku financijskim tržištima te smirivanjem situacije pruži pomoć oslabljenoj ekonomiji.

Ova odluka predstavlja najveći napor Feda od studenog prošle godine da potakne američku ekonomiju. James Paulsen, glavni investicijski strateg Wells Capital Managementa rekao je za Bloomberg TV kako mu se sviđa potez Feda koji je smirenim pristupom kod investitora stvorio dozu povjerenja u vladanje situacijom.

Je li FED trebao djelovati hrabrije

Stručnjaci smatraju kako ova odluka pokazuje Fedovu duboku zabrinutost zbog slabijeg ekonomskog rasta i pada financijskih tržišta.

Ekonomist Citigroupa Robert DiClemente smatra kako Fed nije reagirao hrabro kako mu to njegovi instrumenti dopuštaju, već su samo poslali signal da će troškove zadržati na niskoj razini.

Michael Pond, analitičar u Barclays Capitalu, smatra kako su tržišta očekivala više, neku vrstu intervencije koja bi povećala likvidnost ili možda nagovještaj programa novog kvantitativnog otpuštanja (QE3).

Prema njegovom mišljenju Fed je ostavio vrata otvorena, ali nekim odlučnijim mjerama nije želio pokazati paničnu reakciju na nedavna tržišna kretanja.

Sjenu na Fedovu odlučnost i uvjerenost da će ova odluka dugoročno ispuniti svoja očekivanja bacila su tri glasa koja su bila protiv. Naime, odluka je donesena sa većinom glasova od 7 naprema 3, što je neuobičajeno kod donošenja ovakvih odluka i pokazuje svojevrsnu podijeljenost i unutar samog Feda.

Stiglitz sumnja u monetarnu politiku

Prema mišljenju poznatog ekonomista i nobelovca Josepha Stiglitza, loša monetarna politika dovela je Ameriku u situaciju u kojoj se nalazi, a nažalost ne može joj pomoći da se iz nje izvuče.

Stiglitz smatra kako odluka otkriva očaj Feda zbog situacije u kojoj se ekonomija nalazi, te uz kratkoročnu dozu optimizma neće polučiti nikakve druge rezultate, odnosno neće pružiti zdrave temelje za ekonomski oporavak

Prema njegovu mišljenju američki problem nisu visoke kamatne stope. Naime, korporacije su preplavljene gotovinom, ali banke ne plasiraju novac malim i srednje velikim poduzećima koja su najveći generator zaposlenosti.

U tom smislu Fed je prema Stiglitzu podbacio te nije uspio potaknuti takvu vrstu kreditiranja koja bi potaknula rast.

Zaposlenost i potrošnja, ključ oporavka

Kada je nezaposlenost relativno visoka (9,1% prema najnovijem izvješću sa američkog tržišta rada) poduzeća imaju malo poticaja da radnike plaćaju više, a pošto prodaja pada, nemaju potrebe ni za novim zapošljavanjem. Manja zaposlenosti i konstantne nadnice znače i manju potrošnju

Neki ekonomisti poput Krugmana smatraju kako američka ekonomija nikada nije ni bila na pravom putu oporavka jer se premalo pažnje posvećivalo rastu zaposlenosti kao ključu ekonomskog oporavka.

Stručnjaci koji se bave proučavanjem tržišta nekretnina upozoravaju kako bi dodatno sniženje cijena stanova moglo uzrokovati novu recesiju, a Paul Laudicina, čelnik konzultantske tvrtke A. T. Kearney smatra kako ljudi sjede na svojim novčanicima jer se boje da će sve postati još gore.

Upravo zbog toga straha stvari će zapravo i postati još gore jer ljudi ne troše, a potrošnja je ključ rasta svake ekonomije.