Zbog pandemije gotovo 40.000 građana zatražilo je od banaka moratorij na otplatu kredita. Dosad je obrađena polovina zahtjeva, banke su nudile najmanje tri, a najčešće i do šest mjeseci počeka. No moratorij nije besplatan pa će iznos koji ćete na kraju vratiti banci ipak biti veći
Dijana Dorontić dobro zna da moratorij ima svoju cijenu pa ga u ovoj situaciji ipak nije tražila.
'Postoje dodatni troškovi na koje ljudi nisu računali koji će im se pokazati kasnije kroz anuitete jer taj moratorij je samo dio koji se odnosi na dio glavnice, a kamatu morate i dalje plaćati', kaže Dijana Dorontić za HRT. Zato su moratorij tražili samo oni koji su morali.
'Oni kojima je plaća smanjena, oni su u obiteljskom krugu pokušavali naći način da ne uzmu moratorij kad su vidjeli troškove povećanja ukupne cijene kredita koja će se u konačnici dogoditi', kaže Sandra Žiga, voditeljica Udruge "Franak". Za vrijeme moratorija korisnik kredita može plaćati samo kamate. Ako nema novca, sada ne plaća ništa, ali mu se za iznos kamata povećava glavnica nakon isteka moratorija, pa će mu mjesečni obrok biti veći. Ili će iznos platiti na kraju otplate kredita.
Kamate se ne naplaćuju sad, one će se obračunavati i građani će to platiti, ali kod stambenog kredita to stiže tek za 10 godina. Znači, što ga dulje produljujete, nažalost, trošak moratorija mora biti veći, objašnjava Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka. U povoljnijem su položaju oni koji su se manje zadužili, na kraće razdoblje i pri kraju su otplate.
'U svakom slučaju bolje prolaze oni koji su pri kraju otplate jer je udio kamate u anuitetu ili rati koju plaćaju svakako manji. Međutim, ja bih rekao da je prosjek od 600 do 1000 eura, koliko će koštati tri mjeseca, naravno ako produže za još tri mjeseca još toliko', kaže financijski stručnjak Zoran Balija. Banke su i prije pandemije nudile moratorij. A najvažnije od svega je zatražiti ga na vrijeme. Jer kada korisnik jednom postane neuredni platiša, banke mu ga ne žele odobriti.
