Za europske čelnike poput predsjednice Europske komisije Ursule Von der Leyen i njemačke šefice diplomacije Annalene Baerbock jasno je da Kina predstavlja politički i ekonomski rizik za ostatak svijeta. Obje zagovaraju smanjenje rizika utjecaja Kine, no što to točno podrazumijeva?
'Smanjite rizik, investirajte drugdje', poruka je Ursule von der Leyen europskim poduzetnicima nakon što je koncem ožujka posjetila kineskog predsjednika Xija Jinpinga. Kako je tada objašnjavala, europske tvrtke nemaju dovoljno koristi od trgovine s Kinom, tamo su u nepovoljnijem položaju od domaćih tvrtki te su sigurnosni rizici koje predstavlja korištenje kineske tehnologije enormni.
Smanjiti rizik za Von der Leyen znači da Europa mora ulagati u neke druge zemlje. Izvoz vojno relevantne robe bi se trebao kontrolirati, a ulaganja ispitati. I sve to u dijalogu s Kinom – dakle problem se rješava diplomacijom.
vezane vijesti
Kina je vrlo važan trgovinski partner EU-a, pri čemu Kinezi prodaju znatno više robe na europskom tržištu nego obrnuto. Koliko bi će EU koštati 'smanjenje rizika'? Profesor Christian Schmidkonz iz Munich Business Schoola je za Tagesschau rekao da se to zapravo i ne može izračunati. 'Zasigurno je skuplje nego da se izravno otišlo u Kinu s pristojnom strategijom rizika. Ali tu je jednostavno bilo previše pohlepe i prevelikih obećanja o ogromnom tržištu', smatra on.
Ističe da su poduzetnici i političari bili predugo i previše naivni kad je riječ o Kini. No to se sada mijenja. Sve više europskih srednjih tvrtki sele svoju proizvodnju u druge azijske zemlje. Istovremeno su proizvođači automobila posebno ovisni o Kini, a kemijski gigant BASF će u sljedećih nekoliko godina dodatno pojačati ulaganja u svoju kinesku proizvodnju i masovno se proširiti.
Šef minhenskog instituta ifo Clemens Fuest smatra da je rizik nešto veći kad je riječ o telekomunikacijskoj infrastrukturi jer njih manje kontroliraju države nego primjerice luke. 'Glupo je reći Kinezima da ne smiju kupovati naše luke, ali kod telekomunikacijske infrastrukture moramo prvo razumjeti što se događa na našem (njemačkom) tržištu. Imam osjećaj da bi rizik tamo mogao biti puno veći', kaže Fuest.
Profesor sa Sveučilišta u Bonnu Xuewu Gu uvjeren je pak da smanjenje rizika neće uspjeti bez politike, a to bi podrazumijevalo da se možda moramo odreći globalizirane tržišne ekonomije kakva se u Europi dosad njegovala. Profesor se pozvao na primjer SAD-a. 'Donald Trump uveo je porezne olakšice, smanjio porez na dobit domaćim tvrtkama zbog čega se 1000 kompanija povuklo s njihova tržišta.
Smatra da je novi savez SAD-a, Japana i Južne Koreje vrlo opasan za Kinu koja ne traži saveznike već simpatizere – a udica je bačena u smjeru Europe. Stoga kaže da je tajming za smanjenje rizika dobar, no tvrdi da ne treba ni pretjerano reagirati. 'Zbog potencijalne krize uništiti gospodarski odnos s Kinom, to mi zvuči kao samoubojstvo zbog straha od smrti. Morate biti oprezni, ali ne morate počiniti ekonomsko samoubojstvo', smatra ovaj profesor.
