Naime treća točka govora predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u Europskom parlamentu u Strasbourgu odnosila se na mala i srednja poduzeća te europsku industriju. Von der Leyen se usredotočila na izradu čipova za virtualnu stvarnost i ćelija za solarne ploče, ustvrdivši da je pristup sirovinama 'ključan za uspjeh europske transformacije u održivo i digitalno gospodarstvo'.

'Litij i rijetki minerali uskoro će biti važniji od nafte i plina. Naša će se potreba za rijetkim mineralima do 2030. upeterostručiti. To je dobar znak jer nam pokazuje koliko europski zeleni plan brzo napreduje. Jedino je problem to što trenutačno gotovo cijelim tržištem vlada samo jedna zemlja', istaknula je predsjednica EK Ursula von der Leyen. Naime mnoge sirovine koje Europska komisija smatra kritičnima prvenstveno se iskopavaju u Kini, u kojoj se proizvodi 90 posto rijetkih materijala i 60 posto litija.

Zbog zelene i digitalne tranzicije očekuje se da će potražnja za kritičnim sirovinama dramatično porasti. Prema Komisiji, potražnja će se povećati za 500 posto do 2030., a Svjetska banka prognozira da će se globalna potražnja povećati pet puta do 2050.

Europski akt o kritičnim sirovinama

Von der Leyen stoga je u srijedu najavila Europski akt o kritičnim sirovinama koji se neće baviti samo osiguranjem opskrbe, već je cilj smanjiti ovisnost o Kini kada je riječ o rafiniranju sirovina. Jedan takav primjer je litij, koji je ključna komponenta baterija i stoga neophodan za prijelaz na zelene tehnologije. Dok se samo oko devet posto svjetskog litija iskopa u Kini, oko 60 posto se ondje rafinira, zbog čega EU u velikoj mjeri ovisi o Kini čak i u područjima u kojima postoji mnoštvo dobavljača same sirovine.

Naglasila je i da Europa više ne smije ovisiti o drugima kad je riječ o nafti i plinu, zbog čega je jedan od prioriteta trgovinska politika, a s njome i 'nova partnerstva koja pridonose jačanju gospodarstva, ali i širenju naših interesa i vrijednosti'. Još jedan stup pristupa Komisije sigurnim opskrbnim lancima čini trgovina s istomišljenicima, demokracijama poput Čilea, Meksika, Novog Zelanda, Australije i Indije.

'Kod partnera koji dijele naše stavove možemo i izvan svojih granica zajamčiti poštivanje radnih i ekoloških normi. Posebno moramo obnoviti odnose s takvim partnerima te s važnim regijama koje imaju potencijal rasta. Stoga ću predložiti ratifikaciju sporazuma s Čileom, Meksikom i Novim Zelandom. Osim toga, nastavljamo pregovore s važnim partnerima kao što su Australija i Indija', najavila je predsjednica EK.

Prvi korak je osiguranje sirovina, a zatim prerada takvih materijala. 'Utvrdit ćemo strateški važne točke u cijelom opskrbnom lancu, od vađenja i obrade do prerade i recikliranja. I osigurat ćemo strateške rezerve kada opskrba bude ugrožena', ustvrdila je predsjednica EK.

Podsjetila je i da je Europa prije pet godina osnovala Savez za baterije te da će se uskoro u Europi proizvoditi trećina potrebnih baterija. Još je prošle godine najavljen i Europski akt o čipovima, a Von der Leyen je ustvrdila da će za nekoliko mjeseci s radom početi prva velika tvornica čipova te da 'taj uspjeh treba ponoviti'. Želi osnovati i novi Fond za europsku suverenost kako bi se 'budućnost industrije stvarala u Europi'.

Europa pred pritiscima zbog Kine

Osnivanje agencije koja će preispitivati ulaganje u kritičnu infrastrukturu i koja će se baviti kritičnim materijalima nije iznenađenje za Tonina Piculu, zastupnika u Europskom parlamentu.

'Bilo je godina u kojima su povjerenici, odnosno šefovi komisija nerado govorili o odnosu prema Kini. Kina je još ranije u dokumentima Europske unije prepoznata kao strateški rival EU-a, i to s dobrim razlogom. Kina više nije dobroćudni medo svjetske politike s kojim se ugodno družiti, jer izvozi i svoj pogled na svijet i svoje političke prakse. U tome je postala uspješna otkad je postala 'tvornica svijeta'. Kina je dovela Europu u poziciju da smo se našli pred pritiscima koji izazivaju nezadovoljstvo u europskom biznisu, ali i javnosti. Kina dominira, ima monopol što se tiče litija i rijetkih minerala, kojih nema puno, a ključni su za moderne procesne uređaje i digitalizaciju kao tranziciju.

Postoji sumnja da Kina preko raznih obrazovanih institucija i biznisa koristi svoju poziciju kako bi utjecala i na poziciju europskih kompanija, slabeći ih, a jačajući svoju konkurentnost i sposobnost. Zato su iz Europske komisije predloženi mehanizmi sigurnosnog karaktera koji bi trebali puno više pažnje usmjeriti na investicije iz Kine. Mnoge europske zemlje nisu razmišljale o tome kad su primale kineski kapital', komentirao je Picula u razgovoru s novinarima.

Manipulacija Pekinga?

Naime početkom ove godine veliko nizozemsko sveučilište odlučilo je obustaviti financiranje iz Kine i instituta povezanog s tom državom, što je pokrenulo novu političku raspravu u Nizozemskoj o metodama koje Peking koristi kako bi manipulirao mišljenjem javnosti o ljudskim pravima u Europi. Podsjetimo, kineske državne vlasti već godinama niječu sustavno mučenje etničkih Ujgura u logorima u Kini.

Nakon istrage nizozemske televizije NOS, Vrije Universiteit, odnosno Slobodno sveučilište u Amsterdamu, četvrto najveće u zemlji, vraća subvenciju Cross Cultural Human Rights Centreu (CCHRC), neovisnom istraživačkom institutu koji djeluje pod okriljem sveučilišta pomoću sredstava Komunističke partije Kine.

Poveznica je, naime, problematična jer web stranica centra navodi stavove koji zagovaraju kinesku politiku što se tiče ljudskih prava. Primjerice web stranica je u listopadu 2020. primijetila da je izaslanstvo ljudi povezanih s centrom 'nedavno' posjetilo zapadnu kinesku regiju Xinjiang, u kojoj nekoliko zemalja, uključujući Sjedinjene Države, optužuje Kinu za počinjenje genocida nad Ujgurima i drugim etničkim manjinama. Web stranica CCHRC-a zaključuje: 'Situacija s kojom smo se susreli u četiri grada na ovom putovanju nije odražavala sumornu situaciju, kako je prikazano u zapadnim izvješćima. Definitivno nema diskriminacije Ujgura ili drugih manjina u regiji.'

Politika zarobljavanja elite?

Kineski pokušaj utjecaja kroz politiku 'zarobljavanja elite' u akademskim i političkim institucijama brzo postaje jedna od vodećih strateških 'glavobolja' Europe. Početkom ove godine britanska sigurnosna služba izdala je upozorenje da se kineski agent infiltrirao u britanski parlament 'radi političkog uplitanja'.

U 2018., 2019. i 2020. godini CCHRC je primao između 250.000 i 300.000 eura godišnje od Southwest University of Political Science and Law, sveučilišta bliskog s Komunističkom partijom, prema dokumentima do kojih je došao nizozemski NOS. Sve do prošle godine sveučilište, sa sjedištem u gradu Chongqingu, bilo je jedini financijer nizozemskog istraživačkog centra.

Oporbene stranke pozvale su na istragu kako bi se vidjelo u kojoj mjeri kineski utjecaj igra ulogu u znanosti, biznisu i društvu u Nizozemskoj. Ovo je drugi put da zastupnici pozivaju na veću pozornost na to pitanje. Godine 2021. utvrđeno je da je vodeći akademik na drugom nizozemskom sveučilištu primio kineska sredstva 'kako ne bi narušio imidž Kine'.