Unatoč smanjenju poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj zadnja dva desetljeća biomasa i dalje predstavlja energetski potencijal koji nedovoljno iskorištavamo. Sredinom 60-ih godina biomasom se zadovoljavala četvrtina energetskih potreba Hrvatske, a danas je taj postotak pao na svega 4,3 posto, podaci su koje godinama ističe Hrvatsko šumarsko društvo
Pored poznatije šumske, poljoprivredna biomasa još je zanemarenija. Na hrvatskim poljima i farmama godišnje se proizvede preko 1,6 milijuna tona biomase prikladne za proizvodnju biogoriva.
Profesorica Agronomskog fakulteta u Zagrebu Tajana Krička na sjednici Vladinog Savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša (SORZO) u četvrtak u Osijeku istakla je da od te količine Hrvatska godišnje može dobiti gotovo milijun tona biogoriva.
Najznačajnije izvore biomase predstavljaju vodeće ratarske kulture poput pšenice, kukuruza i ječma te voćarstvo koje godišnje proizvedu 1,2 milijuna tona, a u stočarstvu ponajprije uzgoj goveda i svinja s gotovo 400 tisuća tona biomase.
Krička ističe da tehnologija proizvodnje biogoriva neprestano napreduje - u Europi su razvijeni postupci i oprema za biogoriva druge generacije, a sadašnja istraživanja omogućit će gradnju biorafinerija velikih kapaciteta.
'Nažalost, po tom pitanju Hrvatska je na razini Europe 90-ih godina', naglasila je.
Sjednici SORZO prisustvovao je i osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić rekavši da županija traži konačan odgovor Vlade o budućnosti projekta Višenamjenskog hidrotehničkog sustava Drava (VHS), odnosno vodne stepenice. Šišljagić tvrdi da će uvrštavanje područja rijeke Drave u Nacionalnu ekološku mrežu i budući Regionalni park Mura-Drava onemogućiti gradnju vodne stepenice kod Valpova, što županijski čelnici smatraju infrastrukturnim prioritetom.
'U izradu dokumentacije do sada je utrošeno oko pet milijuna kuna, pa tražimo od Vlade odgovor da li da dalje ulažemo u taj projekt ili ne', rekao je Šišljagić.
Time se nastavlja javno prepucavanje s Upravom za zaštitu prirode Ministarstva kulture iz koja je već nekoliko puta putem medija i službeno poručeno da dokumentacija vodne stepenice mora proći proceduru procjene utjecaja na prirodu.
Sporni projekt VHS predviđa gradnju hidrocentrale i akumulacije za navodnjavanje nizvodno od Valpova kojima bi se potopili brojni meandri Drave te oko 3,5 tisuće hektara poljoprivrednih površina i šuma, a gradnja bi državu stajala 2,6 milijardi kuna
U predavanju o prirodnim vrijednostima županije stručna voditeljica županijske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Ivana Buzuk rekla je da će nakon proglašenja Regionalnog parka Mura-Drava, koje se očekuje početkom slijedeće godine, biti potrebno osigurati sredstva za zapošljavanje dva nadzornika, povećane terenske troškove i vozila, izradu obavijesnih tabli, brošura, monitoring biološke raznolikosti i edukacija javnosti, što će ukupno iznositi oko 800 tisuća kuna godišnje.
Predsjednica SORZO Natalija Koprivanac istakla je da je ovo prva sjednica izvan Zagreba, ali da će slični sastanci održati i u drugim gradovima. Kao Vladino savjetodavno tijelo SORZO je član Europske mreže savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša koja je lani održala godišnju konferenciju u Dubrovniku s temom održive europske infrastrukture. Predstavnici SORZO, najavila je Koprivanac, sudjelovat će i na ovogodišnjoj europskoj konferenciji posvećenoj održivom korištenju tla.
