Udruga Franak objavila je u četvrtak rezultate ankete među svojim članstvom, koja pokazuje da konverzija kredita u švicarskim francima u eurske, većinom nije do kraja provedena za što u toj udruzi odgovornima smatraju banke
’U najvećem postotku konverzija još uvijek nije do kraja provedena, a već polako ulazimo u veljaču 2016. godine. Sporost banaka i razne naknadno otkrivene nepravilnosti ključni su razlozi ovako dugog perioda čekanja na potpisivanje aneksa’, kaže se u priopćenju o anketi provedenoj među 11.186 članova Udruge Franak.
Od kad je zakon stupio na snagu, 32,6 posto korisnika kredita potpisalo konverziju dok 67,4 posto još uvijek ne zna kad to može očekivati, tvrdi Udruga Franak.
Po podacima ankete, 91 posto ispitanika dobilo je izračun konverzije u zakonskom roku, a 90,7 posto je taj izračun i potpisalo. Pri tome je većina potpisala jer ne žele ostati dužnici u 'švicarcima' zbog valutnog rizika (76,4 posto) dok je tek 23,6 posto zadovoljno izračunom.
Među bankama koje odugovlače s konverzijom Franak ističe Splitsku banku, RBA, Sberbank i Hypo banku, koje su, kako navodi, realizirale konverziju do 10 posto od svih svojih dužnika u francima, dok je najviše potpisanih aneksa ugovora kod korisnika kredita Privredne banke Zagreb (87 posto).
Anketa je pokazala da je gotovo svaki treći korisnik kredita u CHF (29,9 posto) podnio jedan ili više prigovora banci, Ministarstvu financija ili HNB-u, dok ih 70 posto nije pisalo prigovor.Najviše prigovora poslali su dužnici SBER banke (54,2 posto klijenata) i RBA (45,1 posto), a najmanje Zagrebačke banke (18,9 posto) i PBZ-a (13,5 posto).
Franak tvrdi kako su u zadnjem prijedlogu izračuna u najvećem postotku ponuđene kamatne stope između 5 i 6 posto u 44,4 posto slučajeva te između 6 i 7 posto u 33,7 posto slučajeva. ’Ovakve kamatne stope su sramotne, pogotovo jer znamo kakvo je stanje Euribora na tržištu i kada znamo da je Hrvatska punopravna članica EU. Ovo dokazuje da 'domaće' banke imaju bezobrazno visoke marže i ekstra zarade na kamatnim stopama’, ocjenjuje Udruga Franak.
Gotovo svi ispitanici smatraju da je HNB skrivao podatke o povijesnom kretanju kamatnih stopa i time značajno izgubio povjerenje građana. Većina ispitanika je također izgubila povjerenje u svoju banku (83,3 posto).
Velika većina anketiranih razmišlja o refinanciranju kredita novim kunskim kreditom s fiksnom kamatnom stopom (90 posto) te ih većina smatra prihvatljivom fiksnu kamatnu stopu za kunski kredit između 3,5 i 4,5 posto te od 2,5 do 3 posto za eurski.
