Prema pisanju Jutarnjeg lista smanjenje PDV-a na hranu i piće s 22 na deset posto antirecesijska je mjera za pomoć hrvatskom turizmu o kojoj ozbiljno razmišljaju u Ministarstvu turizma. O efektima te mjere na ovogodišnju turističku sezonu ministar Damir Bajs najkasnije bi sutra trebao informirati premijera Sanadera i ostale članove Vlade. S obzirom na to da većina mjera zadire u državni proračun, konačna odluka o prihvaćanju Bajsova akcijskog plana bit će na ministru financija Ivanu Šukeru.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja na Mediteranu koja ima tako visoku stopu PDV-a u ugostiteljstvu. U Grčkoj ona iznosi osam posto, u Italiji deset, a u Španjolskoj sedam posto. Dio stručnjaka, koje je angažiralo Ministarstvo radi izrade akcijskog plana za spas hrvatskog turizma 2009. godine, izlaz iz krize vidi upravo u niveliranju stope PDV-a na hranu i piće s onom koja je na snazi u konkurentnim zemljama. Drugi, pak, smatraju da je ta mjera dvosjekli mač.

Prijedlog akcijskog plana za spas ovogodišnje turističke sezone, osim mjere smanjivanja PDV-a na hranu i piće, sadrži i prijedlog za ukidanje plaćanja TV pretplate na sve TV prijemnike koje posjeduju hoteli, i to barem jedan dio godine. Turiste bi na Jadran, smatra se, mogle privući i niže cijene parkiranja, što bi Vlada morala provesti u dogovoru s lokalnim zajednicama.

Predlaže se da se stranim turistima nadoknadi i cijena vinjeta koju moraju platiti za prolaz kroz Sloveniju. Spominju se i smanjivanje davanja za slivne vode i spomeničku rentu, subvencioniranje kamata na postojeće kredite, reprogramiranje kredita HBOR-a i povećanje broja hrvatskih gostiju na Jadranu kroz razne poticajne mjere.

'Turizam čini 18 posto udjela u BPD-u i 30 posto ukupne vrijednosti hrvatskog izvoza, pa s gospodarskoga gledišta on u Hrvatskoj nema gospodarsku alternativu', rekao je prof. dr. Mato Bartoluci s Katedre za turizam zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Ta je katedra podržala inicijativu koju su pokrenuli Vlada i Ministarstvo turizma s ciljem ublažavanja negativnih trendova i ostvarivanja planiranih učinaka hrvatskog turizma, no izrazila je i svojevrsnu sumnju da će predložene mjere dati ozbiljnije učinke već u ovoj godini.

Hrvatska bi se u borbi protiv recesije trebala ugledati na razvijenije zemlje i sniziti porezno opterećenje za pojedine djelatnosti, tvrdi dio ekonomista.

Smanjenjem PDV-a na, primjerice, frizerske, restoranske i usluge taksi prijevoza država bi se odrekla razmjerno maloga dijela poreznog kolača, a korist bi, kako smatra neovisni ekonomist Damir Novotny, bile velike.

Naime, s jedne bi strane niže porezno opterećenje u pružanju “lokalnih usluga” snizilo njihovu cijenu, čime bi se potaknula potražnja, a s druge bi strane to bio korak naprijed prema očuvanju zaposlenosti. Kao primjere za to Novotny je naveo iskustva Francuske, koja je snizila stopu PDV-a na sedam posto za djelatnosti kao što su pružanje frizerskih i restoranskih usluga, te Njemačke, koja je snizila stopu PDV-a na pružanje taksi usluga.

S obzirom na recesiju i velik podbačaj u punjenju državne blagajne, rebalansom državnog proračuna predviđa se da će prihodi od PDV-a ove godine biti gotovo četiri milijarde kuna manji od prije planiranih te bi trebali iznositi 40,4 milijarde kuna.

U takvoj situaciji teško je očekivati da će se država odricati dijela prihoda od tog poreza na potrošnju.

Ni dio ekonomista ne gleda blagonaklono na inicijativu snižavanja PDV-a za pojedine sektore. Anto Bajo iz Instituta za javne financije upozorava da bi snižavanje stope PDV-a pojedinim djelatnostima moglo otvoriti Pandorinu kutiju zahtjeva i iz drugih grana.

Smatra da bi poduzetnicima najprije trebalo pomoći smanjenjem neporeznih davanja.