Okončan je program IPARD, Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj Hrvatske za razdoblje 2007. - 2013., pomoću kojeg su realizirana 693 projekta kojima je isplaćeno 1,016 milijardi kuna potpore, a ukupno su vrijedni 1,69 milijardi kuna. Taj su novac, između ostaloga, za svoje projekte čija ukupna vrijednost prelazi 20 milijuna kuna iskoristile Ribarska zadruga Omega 3 s otoka Kalija, koja okuplja 24 ribarska obrta i tvrtke, a ribarska flota joj broji preko 30 brodova, ali i Zdenka – Mliječni proizvodi iz Velikih Zdenaca u središnjoj Hrvatskoj, kako bi izgradila i opremila objekte za preradu ribe, rakova i živih školjkaša te poslovanje s mlijekom. IPARD je zamijenio Program ruralnog razvoja iz kojega je u dvije godine povučeno tek sedam posto raspoloživog iznosa europskih potpora
Kroz IPARD Europska unija financijski pomaže državama što pretendiraju na članstvo u njoj kako bi novim investicijama brže i lakše dosegnule veći standard razvijenosti. Hrvatskoj je iz blagajne EU-a u navedenom razdoblju na raspolaganje stavljeno 129,9 milijuna eura uz obvezu da iz nacionalnog proračuna izdvoji dodatnih 42,7 milijuna eura, a planirano je da potencijalni korisnici odnosno investitori sudjeluju s još 122,6 milijuna eura. Sa zadnjim danom prošle godine IPARD je okončan, a njime su obuhvaćena 693 projekta kojima je isplaćena 1,01 milijarda kuna potpore dok njihova ukupna investicijska vrijednost iznosi gotovo 1,7 milijardi kuna. Riječ je o projektima koji su zadovoljili sve uvjete natječaja.
Nakon IPARD-a stigao EPFRR
Ovaj se program fokusirao na specifične nedostatke u ruralnim dijelovima Hrvatske, a realiziran je kroz nekoliko mjera, odnosno ulaganja za rekonstruiranje poljoprivrednih gospodarstava, preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda, provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera te poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture, poticanje razvoja ruralnog turizma, tradicijskih obrta, izravne prodaje i usluga. Za novac iz IPARD-a, sažimaju u Ministarstvu poljoprivrede, kandidiralo se 1.338 projekata, čija je ukupna vrijednost procijenjena na više od 3,94 milijarde kuna, uz očekivanu potporu u visini od 2,36 milijardi kuna.
Završetkom ugovaranja IPARD-a, s početkom 2015., hrvatskim farmerima na raspolaganju je 13 puta veći iznos novca Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), u okviru kojega je i Program ruralnog razvoja Hrvatske s iznosom od oko 337 milijuna eura. On se pak ne odnosi isključivo na poljoprivrednike i unapređenje njihove proizvodnje, nego uključuje i jedinice lokalne samouprave kojimaje na raspolaganju novac iz fondova za razminiranje, izgradnju cesta,dječjih vrtića, ali i tržnica, vatrogasnih domova i sličnog kako bi sestanovnicima u ruralnim dijelovima osiguralo primjerene uvjete za život i rad.
No početkom prošloga svibnja u javnost je procurila afera nakon što su aktivirani revizori Europske komisije, a njena Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj Ministarstvu poljoprivrede poslala nalaz revizije te zatražila da Hrvatska zaustavi isplatu potpora za Mjeru 4 iz Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020. od gotovo 1,23 milijarde kuna zbog 'ozbiljne sumnje o stvaranju umjetnih uvjeta s namjerom ostvarenja većih iznosa potpore'.
Najvećim gubitnikom zbog toga proglašen je Marko Pipunić, vlasnik Žito grupe, kojemu je uskraćeno 125 milijuna kuna za projekte, a na popisu onih koji su ostali ispod crte Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) našao se i Mirko Ervačić, vlasnik Osatina grupe, sa 76 milijuna kuna te Zvonimir Širjan, jedan od najvećih hrvatskih farmera koji se bavi tovom junadi, a očekivao je 54,4 milijuna kuna.
414636,438726,439997,435792
Iskorišteno tek sedam posto raspoloživih potpora iz EPFRR-a
U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako je u prve dvije godine realizacije EPFRR-a iskorišteno samo sedam posto raspoloživog iznosa europskih potpora. Signal im je to, kako tumače, da se postupci za njihovim povlačenjem još pojednostave kako bi se pokrenuo investicijski ciklus uz otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima, čime se može zaustaviti iseljavanje iz njih.
'Ideja je da se sustav provedbe što više pojednostavi te da se donese jedinstveni pravilnik koji bi definirao općenita pravila za provedbu svih tipova operacija, podmjera i mjera Programa ruralnog razvoja Hrvatske, a da se detaljna pravila za provedbu specifičnih tipova operacija propisuju u uputama za prijavitelje ili u natječaju, vrlo slično provedbi unutar projekata iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija', poručuje ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
U njegovu ministarstvu smatraju kako bi se na taj način izvan snagestavili trenutno važeći pravilnici koji bi se primjenjivali na projekte uprovedbi, a izbjegla bi se višemjesečna čekanja na izmjene pravilnika dokbi se pravila provedbe, poput načina prijave, rokova, prigovora,nepravilnosti, prihvatljivih i neprihvatljivih izdataka, definiralajednom i vrijedila bi do kraja.
'Prijedlog poboljšanja ide uskoro, a same izmjene uvodit ćemo sukcesivno kako sustav ne bi kolabirao, odnosno provedba mora ići bez obzira na te izmjene', najavljuje prvi čovjek Ministarstva Tolušić.
