Srećom, broj smrtnih nezgoda na poslu je u padu.

Posljednjih osam godina u EU stopa nesreća na radu sa smrtnim slučajem pala je s 2,87 nesreća na 100 tisuća radnika u 2010. na 2,21 u 2018. godini, pokazuju podaci Eurostata.

Muškarci znatno češće od žena imaju nezgodu na poslu. U 2018. u gotovo osam od 10 (78 posto) nesreća sa smrtnim ishodom sudjelovao je radnik muškog spola.

Najviša stopa fatalnih nesreća zabilježena je u Luksemburgu sa 6,42 nesreće sa smrtnom posljedicom na 100.000 radnika, slijede Rumunjska (5,27), Latvija (4,69), Cipar (4,51) i Austrija (4,31).

Nizozemska je zabilježila najnižu stopu u 2018. godini s 0,87 nesreća sa smrtnim ishodom na 100.000 radnika. Slijedile su Njemačka (1,00), Finska (1,28), Švedska (1,66) i Grčka (1,69).

Hrvatska se nalazi na gornjoj polovici ljestvice, na devetom mjestu, s 3,34 fatalne nesreće na 100 tisuća radnika.

Podsjetimo, postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu u Hrvatskoj provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), a prijavu ozljede dužan je podnijeti poslodavac, odnosno organizator određenih poslova ili aktivnosti. Ako on to ne učini iz nekog razloga, postupak može pokrenuti doktor opće medicine na osnovi dobivenih podataka ili sama ozlijeđena osoba, odnosno član obitelji u slučaju smrti.

Prijava o ozljedi na radu podnosi se HZZO-u u roku od osam dana od nastanka ozljede obrascem Prijava o ozljedi na radu. Uz prijavu, obvezno se prilaže medicinska i druga dokumentacija, kojom se može dokazati da su nastanak ozljede i mjesto nastanka ozljede uzročno-posljedično vezani uz obvezu i proces rada.

Ozljedom na radu smatraju se različite vrste ozljeda ili bolesti do kojih je došlo uslijed nesretnog slučaja ili više sile na radnom mjestu ili na službenom putu, odnosno redovitom putu od stana do radnog mjesta i obratno.

Međutim treba znati da se svaka ozljeda (bolest) do koje je došlo u radnom okruženju ne tretira automatski kao ozljeda na radu. Prema zakonu, ozljeda na radu neće se priznati ako je do nje došlo uslijed nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.).

O tome kako možete doći do financijske naknade za ozljedu na radu, više pročitajte OVDJE.