Konferencija Dani dobroga vjetra koja se uoči Svjetskog dana vjetra održava u organizaciji gospodarskog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) premašila je sva očekivanja. Okupila je 200 sudionika iz Hrvatske i svijeta kojima je zajednička tema budućnost energije vjetra, s posebnim fokusom na regiju Jugoistočne Europe. Konferencija se održava uz partnersku podršku WindEurope te pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
'Dugo godina smo bili na začelju, no prema globalnom indeksu koji mjeri napredak u primjeni vjetroenergije pomakli smo se sa zadnjeg mjesta na listi zemalja u Europi te u ovoj godini digli na sredinu rang liste. To je veliki uspjeh koji smo postigli zahvaljujući Ministarstvu zaštite okoliša i energetike i kontinuiranim aktivnostima', istaknula je Maja Pokrovac, direktorica OIEH.
Konferenciju je službeno otvorio ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ocijenivši je pozitivnim iskorakom u kontekstu organiziranog promišljanja razvoja sektora vjetra i promocije njegovih ciljeva. ''Hrvatska je u 2019. godinu ušla s velikim ambicijama, a jedna od ključnih je bila izrada energetske strategije. Budućnost Hrvatske je, bez alternative, usmjerena na obnovljive izvore i činjenica je da se sektor proizvodnje energije iz vjetra najbolje snašao, što pokazuje brojem instaliranih MW i u konačnici projektima koji su trenutno u razvoju. U ministarstvu to svakako pozdravljamo'', rekao je Ćorić.
vezane vijesti
Pregled trenutnog stanja sektora vjetroenergije u Europi, sustava poticaja i njihovih rezultata te izrada premijskog sustava, bile su glavne teme prvog dana konferencije. Direktor Fractala Ranko Goić i analitičar tržišta u WindEurope Ivan Komušanac dali su uvid u stanje u industriji vjetra po zemljama u regiji koja kaska za ostatkom Europe te time uveli u panel raspravu o perspektivama i strategijama vjetroenergije.
Voditeljica zagovaranja energije vjetra u WindEurope Viktoriya Kerelska na panelu je naglasak stavila na klimatske i energetske planove (NECP), a osvrnula se i na hrvatski.
''Nacrtu klimatskog i energetskog plana Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. cilj od 36,4% udjela obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji za 2030. jedan od najambicioznijih među državama članicama EU. To šalje jasan signal investitorima da zemlja želi u potpunosti iskoristiti potencijal energije vjetra. NECP će biti ključan za početak ulaganja u energiju vjetra, no u njemu mora biti jasno definirano kako se raspisuju natječaji za premijski sustav i koji su budžeti. Uklanjanje regulatornih prepreka za nove poslovne modele kao što su korporativni ugovori o kupnji električne energije iz obnovljivih izvora energije bit će, također, važni za razvoj hrvatskog tržišta. Hrvatska može biti primjer i pozicionirati se kao lider u energetskoj tranziciji u regiji Jugoistočne Europe”, poručila je Kerelska.
Marko Ćosić, član Uprave HEP-a, podsjetio je da se HEP u svojoj razvojnoj strategiji opredijelio za obnovljiv scenarij razvoja koji se bazira na nekoliko segmenata. ''HEP do 2030. planira dobiti 1.500 MW nove energije, od čega se polovina odnosi na sunčane elektrane i vjetroelektrane. Realizacija obnovljivog scenarija rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora u našem proizvodnom portfelju za 50% te povećanjem proizvodnje sa 6 na 9 TWh godišnje u 2030.'', rekao je Ćosić te naglasio da za uspješnu energetsku tranziciju moramo promijeniti viziju i mentalni sklop.
Drugi dan konferencije počeo je uvodom u trendove u sektoru kao što su korporativni ugovori o kupnji obnovljive energije (engl. CPPA) koji je su se prvo počeli primjenjivati u ICT-u, a danas su proizvođači aluminija lideri u CPPA-u. Fokus je stavljen i na utjecaj tržišnih potpora, financiranje vjetroelektrana u kontekstu promjena na tržištu te zaštitu okoliša.
Tony Iles, stručnjak za implementaciju mjera zaštite okoliša u projektima, primijetio je da postoje znatne regionalne varijacije u percepciji ekoloških i socijalnih utjecaja.
”U Velikoj Britaniji je vizualni i pejzažni utjecaj postao ključno pitanje pri dobivanju suglasnosti za donošene prostornih planova. Vrlo malo vjetroelektrana na kopnu je dobilo plansku suglasnost u posljednjih osam godina, ali je zato sada Velika Britanija svjetski lider u razvoju i izgradnji priobalnih vjetroelektrana. S druge strane, Hrvatska ima uspješnu turističku priču i vizualni utjecaj na krajolik mogao bi biti prioritet”, istaknuo je Iles te poručio: ”Dužnost vlada i regulatora je razviti okvir za VE i to financijski, regulatorni i prostorni. VE su izvrstan izvor obnovljive energije, ali se svaki utjecaj na okoliš mora pažljivo procijeniti. Dobra procjena utjecaja na okoliš mora pružiti kvalitetne preporuke koje pomažu i investitoru i regulatoru u donošenju odluka''.
