Kako izgledaju agrosolarna postrojenja, koje su sve prednosti i mogućnosti ovog inovativnog rješenja za poljoprivrednike te kako iskoristiti njihov golemi potencijal tek su dio korisnih informacija koje donosi prvi priručnik o agrosolarstvu u Hrvatskoj, a koji je od danas je dostupan na stranicama www.agrosolarstvo.hr
Priručnik su izradile tvrtke Neoen i Ires ekologija, u suradnji s profesorom Milanom Mesićem s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a vrijedan doprinos u njegovu nastajanju dali su i brojni zavodi za prostorno uređenje.
Kombinirajući dvije važne proizvodnje, poljoprivrednih kultura ili stočarstva te obnovljive električne energije, agrosolarstvo donosi višestruke prednosti: pod zaštitom solarnih panela poljoprivredne kulture zaštićenije su od prekomjerne topline, hladnoće i sunčevog oštećenja lišća i plodova, čime se povećava prinos određenih usjeva i vlažnost tla je veća. Nadalje, vlasnici parcela ostvaruju dodatne prihode najmom svog zemljišta. Kod primjene stočarstva u agrosolarnoj elektrani, prema zadnjim studijama znanstvenika Colorado State Universitya, postavljanjem panela znatno se povećava kvaliteta i količina trave pa su ovce posljedično puno zdravije, dok su ogradom zaštićene od vanjskih neprijatelja, primjerice vukova.
vezane vijesti
Bitno je naglasiti da postavljanjem panela na zemljištu za daljnju obradu ostaje dostupno preko 70 posto tla, dok se za stočarstvo ovaj postotak penje i na 90 posto, ovisno o tehnologiji i kulturama ili životinjama koje se uzgajaju. Važna je poruka iz priručnika da se u zakonodavstvu taj broj ne ograničava na preko 75 posto jer se time može dovesti u pitanje isplativost takvih projekata. Ukoliko se zakonodavni okvir ne složi kvalitetno, to može značiti gubitak potencijalno važnih prinosa za općine i vlasnike zemljišta od najma – karike koja bi mogla značajno revitalizirati hrvatska sela.
Ivan Strunje, voditelj razvoja poslovanja u Neoenu, objašnjava: 'Agrosolari ne samo da koriste zemljište na održivi način, nego i pomažu u povećanju zaliha najnezamjenjivijih resursa potrebnih za život– hrane, vode i zelene energije. Vjerujemo da kroz ovaj koncept Hrvatska može postići svoje energetske ciljeve, a da u isto vrijeme ne uzurpira poljoprivrednu proizvodnju. Ujedno, agrosolarstvo vidimo kao priliku za nova ulaganja u poboljšanje poljoprivredne produktivnosti te smanjenje rizika od elementarnih nepogoda za poljoprivredne kulture. Budući da u Hrvatskoj za sada agrosolarne elektrane još nisu zaživjele, željeli smo ih kroz ovaj priručnik približiti javnosti te omogućiti Hrvatskoj dvostruku zelenu budućnost – u poljoprivredi i u proizvodnji obnovljive električne energije'.
Ovaj priručnik namijenjen je ne samo poljoprivrednicima i vlasnicima zemlje, nego i prostornim planerima, ministarstvima te lokalnim zajednicama koje bi također mogle imati višestruke koristi od takvih investicija. Da sve ne ostane samo na riječima, tvrtka Neoen, međunarodni neovisni proizvođač zelene energije, namjerava pokazati i djelom – planira izgraditi prvi agrosolarni projekt u Hrvatskoj. Pionirski pothvat planiran je u industrijskoj zoni u Dragaliću.
Ivan Strunje, izjavljuje: 'Zemljište za ovaj projekt je već kupljeno te na njemu planiramo sagraditi agrosolarnu elektranu snage 10 MW. Imamo ogromno međunarodno iskustvo u razvoju agrosolara i sa zadovoljstvom ćemo ga primijeniti i u Hrvatskoj. Na taj način želimo doprinijeti ciljevima energetske tranzicije RH, a Dragalić je samo prva u nizu naših investicija u agrosolarne elektrane – imamo ambiciju za razvoj još mnogo takvih projekata'.
I iz perspektive očuvanja okoliša i biološke raznolikosti, agrosolari su odlično rješenje, osobito u kontekstu rastućih opasnosti od klimatskih promjena.
Mario Mesarić, direktor Ires Ekologije, kazao je: 'Agrosolarstvo pomiruje interese zaštite okoliše, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije te ga zbog toga, u našim očima, čini najboljom praksom. Potrebno je kroz razradu ovakvih projekta kvalitetno adresirati sva okolišna pitanja, pogotovo u dijelu poljoprivredne proizvodnje kako bi se osigurala sinergija ovih gospodarskih grana i racionalno korištenje prirodnih resursa. Veselimo se agrosolarnoj budućnosti ove zemlje i nadamo se da ćemo u Hrvatskoj uskoro moći vidjeti mnogo primjera agrosolarnih elektrana'.
Agrosolari bi trebali postati ključni igrač u širenju solarne energije i, posljedično, u dekarbonizaciji gospodarstva i energetskoj tranziciji.
Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, izjavila je: 'Agrosolari omogućuju odmicanje od tradicionalnog natjecanja u korištenju zemljišta prema novoj paradigmi koja se temelji na sinergiji između poljoprivrede i obnovljive energije. Udruženje OIE HGK snažno podržava razvoj agrosolarnih elektrana te vjerujemo da je to najbolji način za postizanje značajne proizvodnje obnovljive energije Hrvatskoj. Od kako je osnovano 2005. godine, Udruženje OIE HGK, okuplja investitore i proizvođače 'zelene energije' te zagovara stvaranje zakonodavnog okvira koji će omogućiti uspješnu realizaciju projekata OIE i provođenje energetske tranzicije'.
