Norveški parlament glasao je u lipnju 2015. godine da fond izađe iz poslovanja s ugljenom, tražeći da zbog utjecaja na okoliš proda udjele u rudarskim i energetskim kompanijama koje generiraju više od 30 posto svojih proizvoda ili prihoda iz tog fosilnog goriva, štetnog po okoliš.

Norveški fond trenutno upravlja imovinom vrijednom oko 7.530 milijardi norveških kruna (835,6 milijardi eura). U travnju je prvo zabranio ulaganja u 52 tvrtke i podružnice, od kojih je većina iz SAD-a i Kine, poput China Coal Energyja, AES-a, te Peabody Energyja, najvećeg američkog proizvođača ugljena.

U srijedu su tom popisu dodali još 15 tvrtki i podružnica, uključujući i pet iz SAD-a, tri iz Japana, i dva iz Kine. Još jedanaest kompanija stavljeno je na promatranje.

'Daljnja isključenja će uslijediti u 2017.', navela je središnja banka, zadužena za upravljanje fondom u koji se slivaju prihodi od prodaje nafte.

Zabrana neće obuhvatiti rudarske divove Anglo American, BHP Billiton i Glencore jer je njihovo rudarsko poslovanje izvan ugljena tako opsežno da taj energent generira manje od 30 posto njihovih prihoda.

Investicijska politika norveškog fonda ravna se prema strogim etičkim načelima, s naglaskom na održivom ekonomskom, okolišnom i društvenom razvitku. Tako su zabranjena ulaganja u kompanije optužene za teška kršenja ljudskih prava, rad djece i za ozbiljne štete po okoliš, kao i u proizvođače 'posebno nehumanog' oružja, te u duhanske tvrtke.

Fond je osnovan za potrebe financiranja velikodušnih socijalnih izdataka norveške države, a ulaže u dionice, obveznice i nekretnine.