Prema njenim riječima, još nije definirano koliko će poskupljenje biti, no kako je cijena otkupne pšenice od 1,20 kuna po kilogramu već premašila dosadašnju cijenu brašna od 1,15 kuna za kilogram, mlinarsko-pekarska industrija namjerava od jeseni podići i svoje cijene.

Zbog lanjske niske otkupne cijene od 0,80 po kilogramu, ove je godine u Hrvatskoj, kao i svuda u svijetu, zasijano manje pšenice nego prijašnjih godina, a povelik dio uroda upropašten je i poplavama.

Rastu cijene pšenice na mađarskoj, za Hrvatsku najvažnijoj burzi, pridonio je i slab urod ukrajinske pšenice, a točku na i posljednjih su dana stavili i požari u Rusiji. Cijene pšenice na terminskim tržištima naglo su skočile, za čak 37 posto, već prošli mjesec uslijed suša koje su uništile usjeve ruske pšenice, a kako je upozorilo američko Ministarstvo poljoprivrede, proizvodnja pšenice u Rusiji, trećem najvećem izvozniku ove sezone, u ovoj bi godini mogla pasti za 20 posto.

Predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, Mijo Latin smatra da nema opravdanja za poskupljenje kruha od jeseni. Kruh je, rekao je za Novi list, ionako već preskup, pa bi svako njegovo daljnje poskupljivanje bilo katastrofalno. S njim se slažu i u Ministarstvu poljoprivrede.

Kako ističe glasnogovornik ministra Čobankovića, Mladen Pavić, cijena brašna u strukturi cijene kruha čini tek 15 posto, pa razloga za poskupljenje nema.

Ono na što se mlinarsko-pekarska industrija više 'vadi' jest, međutim, cijena energenata, budući da je plin za gospodarstvo, primjerice, samo u ovoj godini poskupio triput, a njegovo se novo poskupljenje opet može očekivati 1. listopada.