Prosječna marža prošle godine bila je 24 posto za osnovne prehrambene proizvode, poput brašna, šećera, riže, rezanaca i jestivih ulja, izvijestila je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).

Potrošačke udruge ovakve marže krive za veliki rast cijena, ali zašto su toliko visoke za RTL je objasnila Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.

-'Teško nam je to komentirati. Trgovina je zaseban sektor i uvjeti poslovanja su daleko drugačiji od uvjeta poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji. Možemo samo reći da je poljoprivredna proizvodnja i cijene u njoj burzovno orijentirane. Dakle, burza je ono što određuje cijene u proizvodnji, odnosno preradi. U pekarskoj industriji su sasvim drugi uvjeti, a trgovina je nešto sasvim treće. Tako da nam je teško komentirati visine tih marži', rekla je Barišić.

Barišić dodaje da je možda zanimljiv podatak kako Hrvatska nakon mesa, mliječnih proizvoda i meda, najviše uvozi proizvode od žitarica i škroba. Na pitanje jesu li marže ipak previsoke, odgovorila je da svaki sektor gleda na svoj profit i kako zaraditi.

'Vidimo da je AZTN radio svoju analizu i da nije doveo u pitanje visinu, već je samo analizirao tržište i rekao da se na tom tržištu pekarski proizvodi nalaze s najvećim maržama. Nemaju pekari najveću maržu. Trgovci su ti koji imaju velike marže', navela je za RTL-a.

Smatra da su pekarski proizvodi očigledno kategorija koja je zanimljiva i za koju su već više puta komentirali da ima veliku potražnju na tržištu i kod domaćeg stanovništva.

'U turističkoj sezoni su također pekarski proizvodi zapravo ono što se puno prodaje, puno jede i možemo nekako naći poveznicu u tome da je to prehrambeni proizvod koji ima nekakvu top prodaju',  zaključila je Barišić.