UDRUŽIVANJE U KARTEL

Nakladnike očekuju minimalne kazne

30.03.2010 u 12:45

Bionic
Reading

Sudeći prema dosadašnjoj sudskoj praksi, nakladnici koji su se dogovarali o cijenama dnevnih novina, mogu očekivati minimalne kazne. Premda je zakonom predviđena maksimalna kazna od 10 posto ostvarenog prometa u godini prije udruživanja u kartel, dosadašnja praksa pokazuje da je samo mali broj takvih slučajeva završio presudom

U Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja pojašnjavaju da sustav sankcija ne funkcionira dobro, jer je donošenje kazni u predmetima AZTN-a još uvijek u nadležnosti prekršajnog suda. Tako će se i ovaj posljednji slučaj rješavati u prekršajnom postupku.

Drakonska kazna za Royal Bank of Scotland

Današnja vijest o globi od 26,8 milijuna funti za Royal Bank of Scotland najbolje svjedoči o oštrini kazni koje europske tvrtke plaćaju za narušavanje tržišnog natjecanja.
Britanska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja The Office of Fair Trading (OFT) sa sjedištem u Londonu priopćila je da je RBS u razdoblju između listopada 2007. i veljače ili ožujka 2008. otkrivao detalje konkurentu Barclaysu o cijeni zajmova velikim uslužnim tvrtkama.

Dužinu postupka (gotovo tri godine) protiv nakladnika U AZTN-u objašnjavaju zahtjevnom procedurom, koja predviđa ekonomsku analizu i dugotrajni dokazni postupak kojim se mora nedvosmisleno utvrditi udruživanje u kartel. U slučaju novinskih nakladnika koji su dogovarali podizanje cijene novina 2007. godine, trebalo je dokazati da je postojao kontakt između devet nakladnika (Slobodna Dalmacija, EPH, Vjesnik, Glas Slavonije, Glas istre, Novi list, Večernji list, RTD, Datapress), da su istovremeno podigli cijene te da nisu imali iste troškove proizvodnje.

Premda ne očekuju adekvatne kazne, u Agenciji smatraju da će ocjena agencije o udruživanju nakladnika u kartel imati pozitivne učinke. 'Ljudi će se opametiti. neće više na portale izlaziti s informacijama da su dogovarali cijene', kazao nam je visoki izvor iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Novim zakonom koji stupa na snagu 1. listopada, Agencija dobiva šire ovlasti, koje uključuju i izricanje ozbiljnijih kazni za narušavanje tržišnog natjecanja.

Uz donošenje novog zakona koji joj daje šire ovlasti, uloga Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja postat će još jača ulaskom u Europsku uniju. Naime, kada Hrvatska postane članicom EU, Agencija će se uključiti u rad European Competition Networka, institucije Europske komisije koja se bavi zaštitom tržišnog natjecanja na području Europske unije.

To znači da će naša Agencija sudjelovati u donošenju odluka u slučajevima u kojima su uključeni poduzetnici koji djeluju u više država. Istovremeno, Europska komisija dobit će nadležnost za vođenje postupaka protiv hrvatskih poduzetnika.

Novi zakon daje AZTN-u ovlasti da sami odlučuju o inicijativi pokretanja postupka protiv nekog trgovačkog društva, što će joj olakšati posao. Iako je očekuje širenje djelatnosti, AZTN se zasad neće kadrovski širiti, već će povećanjem efikasnosti zaposlenika i reorganizacijom rada nastojati ispuniti sve zadaće.