Prema Airbticsu, Airbnbovoj tvrtki za analizu podataka, prosječni smještaj za kratkoročni najam u Valenciji ima srednju stopu popunjenosti od 79 posto, s prosječno rezerviranih 288 noćenja godišnje. Uz prosječnu cijenu za jedan dan od 93 eura, 2023. domaćini su u prosjeku ostvarili prihod od oko 27.000 eura tijekom cijele godine.

Od 15. travnja ove godine bilo je 9128 aktivnih oglasa na Airbnbu, a najveća potražnja za kratkoročnim najmom je u četvrtima Ciudad de las Artes y las Ciencias, La Lonja de la Seda i oko katedrale u Valenciji, piše Euronews.

No tržište kratkoročnog najma u Španjolskoj uključuje i brojne stanove koji se ne oglašavaju preko Airbnba. Riječ je dakle o vrlo etabliranom tržištu koje igra ključnu ulogu u podupiranju lokalnog gospodarstva.

Siva ekonomija

U posljednjih nekoliko mjeseci došlo je do porasta najma na crnom tržištu, potaknutog što lokalnim stanodavcima, što strancima koji žele ući na unosno španjolsko tržište.

'Situacija izmiče kontroli. Ne plaćaju se porezi, a ne znamo ni isplaćuju li stanodavci plaće svojim zaposlenicima', kazala je Nuria Montes, dužnosnica zadužena za turizam u Valenciji, za Financial Times. Ipak, kako ističe, najveći problem zapravo je sigurnost jer se stanodavci ne pridržavaju obaveze dostavljanja identifikacijskih podataka o svojim klijentima vlastima. A nitko ne zna ni imaju li ti stanodavci tražene uvjete za hitne slučajeve, požare i evakuaciju.

Regija Valencija ima čak oko 50.000 ovako nereguliranih stanova za kratkoročni najam, smatra Montes. Trenutačno zahtijeva od vlasnika licenciju Valencijskog turističkog registra, što podrazumijeva da moraju dostaviti informacije poput pojedinosti o vlasništvu i namjeni imovine, usklađenosti sa standardnima kvalitete i sigurnosti, ali i pojedinosti o vlasniku.

Između ostalog, potrebno je dostaviti dokaz o vlasništvu, tlocrt nekretnine, certifikat energetske učinkovitosti i dokaz o osiguranju.

Sve više gradova razmatra radikalnije mjere

Mnoge svjetske metropole pokušavaju riješiti problem masovnog turizma ili strogom regulacijom kratkoročnog najma ili nekim drugim mjerama, a od južnoeuropskih turističkih favorita to su već najavili Lisabon, Barcelona i Venecija.

Airbnb i druge platforme pod povećalom su otkako se pokušava odgovoriti na pitanje kako uspostaviti ravnotežu između dobrobiti turista i lokalnog stanovništva.

Barcelona je nedavno, na iznenađenje svih, objavila da će od studenog 2028. zabraniti iznajmljivanje apartmana turistima. Potez je to politički lijevo orijentiranog gradonačelnika grada Jaumea Collbonija, kojim želi riješiti ono što naziva najvećim problemom grada – stambenu krizu.

Riječ je o više od 10.000 apartmana koji trenutačno imaju dozvolu za kratkoročni najam i oglašavaju se preko platforme Airbnb. Gradonačelnik na ovaj način želi obuzdati rast troškova stanovanja i omogućiti građanima da mogu živjeti u svojem gradu.

Venecija je pak najavila da će ograničiti broj turističkih skupina na 25 ljudi, kao i zabranu kruzera.

Zašto baš zabrana smještaja?

Može se reći da je Airbnb od svojih početaka 2007. napravio tektonske promjene u industriji turizma, nudeći fleksibilan smještaj u gradovima diljem svijeta uz obećanje da ćete svoj kratki boravak doživjeti kao jedan od lokalaca, što vam hoteli nisu mogli ponuditi.

Španjolska je na razini Europe na svojoj koži možda i najviše osjetila sve negativne posljedice prekomjernog turizma te su njezini stanovnici možebitno razvili svojevrsnu turizmofobiju zbog onoga što smatraju turističkom industrijom koja im nikako ne ide u korist. U sredinama prenapučenima turistima ne mogu naći stan za najam, zbog čega su nerijetko primorani živjeti u puno gorim uvjetima nego što bi to bio slučaj da velik broj nekretnina nije namijenjen kratkoročnom najmu. Negativan naboj samo se pojačava kad uzmete u obzir to da velik broj tih stanova u većem dijelu godine zjapi prazan.

To naravno nije jedini problem koji uzrokuje stambenu krizu, ali je vjerojatno najvidljiviji. A tu su i plaće koje nisu pratile rast troškova, kao i ograničeni programi izgradnje.