Namjera je zakona, kojeg je guvernerka te savezne države Kathy Hochul potpisala u četvrtak, prebaciti dio troškova za oporavak i prilagodbu klimatskim promjenama s pojedinačnih poreznih obveznika na naftne i plinske kompanije te proizvođače ugljena, koje zakon drži odgovornima. Prikupljeni novac utrošit će se na ublažavanje utjecaja klimatskih promjena, uključujući prilagodbu cesta, tranzita, vodovodnih i kanalizacijskih sustava, zgrada i druge infrastrukture.

"New York je ispalio metak koji će se čuti u cijelom svijetu: kompanije koje su najodgovornije za klimatsku krizu bit će pozvane na odgovornost", izjavila je njujorška senatorica Liz Krueger, supredlagačica prijedloga zakona.

Proizvođači fosilnih goriva bit će kažnjeni temeljem količine stakleničkih plinova koje su u atmosferu ispustili između 2000. i 2018. godine, a sredstva će se uplaćivati ​​u 'klimatski superfond' od 2028. godine. Primjenjivat će se na sve tvrtke za koje njujorški Odjel za zaštitu okoliša utvrdi odgovornost zbog više od 1 milijarde tona emisija stakleničkih plinova u svijetu.

New York postaje druga američka savezna država koja je donijela takav zakon, nakon što je Vermont ovoga ljeta već uveo vlastitu verziju. Zakoni su oblikovani prema postojećim državnim i saveznim zakonima o superfondovima koji traže da zagađivači plaćaju čišćenje toksičnog otpada kojeg stvaraju.

Nadoknata štete i prilagodba ekstremnim vremenskim uvjetima uzrokovanim klimatskim promjenama koštat će New York više od 500 milijardi dolara do 2050. godine, navela je Krueger. Velike naftne kompanije ostvarile su više od 1 bilijuna dolara dobiti od siječnja 2021. i najkasnije od 1970-ih godina znaju da vađenje i spaljivanje fosilnih goriva potiče klimatske promjene. Očekuje se da će energetske tvrtke pokrenuti pravne prigovore na novi zakon, tvrdeći da prednost ima savezni zakon koji regulira energetske tvrtke i zagađivače.