'Traži se: briljantni znanstvenik, miljenik medija i šef firme sve u jednoj osobi', objavio je nedavno njemački portal Spiegel Online u priči u kojoj se najavljuje potraga za nasljednikom Hans-Wernera Sinna, dugogodišnjeg ravnatelja minhenskog ekonomskog instituta IFO, koji s te pozicije planira odstupiti sljedeće godine. Šezdesetsedmogodišnji Sinn zasigurno je jedan od najpoznatijih njemačkih ekonomista za kojega znaju i oni koji ne prate političke i ekonomske teme, između ostaloga i zato jer je čest gost njemačkih medija. On je sada i novi ekonomski guru HDZ-a s obzirom na to da IFO savjetuje stranku Tomislava Karamarka oko ekonomskog programa, ili ga pak možda i piše – nije do kraja jasno.

Hans-Werner Sinn ekonomiju je završio na fakultetu u Münsteru 1972., a doktorirao u Mannheimu 1978. godine. Od 1984. pak predaje ekonomiju u Münchenu, gdje je 1994. preuzeo katedru za javne financije. Tijekom desetljeća Sinn je bio gostujući profesor na London School of Economics, na američkom Stanfordu i Princetonu, predavao je i u Jeruzalemu i u Beču. U svojem znanstvenom radu se, između ostaloga, bavio temama poput kako donositi ekonomske odluke u vrijeme nesigurnosti, a napisao je i više popularno-znanstvenih knjiga iz ekonomije. Sinn se u doktrinarnom smislu definirao kao ordoliberal.

Utjecajne njemačke novine Handelsblatt su ga 2006. na svojoj listi najvažnijih njemačkih ekonomista smjestile na visoko četvrto mjesto u prilično opasnoj konkurenciji. Financial Times Deutschland je pak konstatirao da je Sinn, uz Berta Rürüpa, jedan od rijetkih njemačkih ekonomista čiji stavovi direktno utječu na političke odluke vladajućih. Ekonomski tjednik Wirtschaftswoche ga pak smatra najvažnijim njemačkim ekonomistom, a na listi stotinu najutjecajnijih Nijemaca smješta ga na 62. mjesto. Sinn je, nema sumnje, vrlo obrazovan i sposoban te poštovan diljem svijeta, ali to ne znači i da nije i osporavan, pa ponekad čak i proglašavan kontroverznim te žestoko kritiziran.

Tako je prije dva mjeseca baš Handelsblatt objavio naslovnicu sa Sinnovom fotografijom i natpisom 'lažni prorok' posvetivši čak 12 stranica detaljnom i nemilosrdnom demontiranju njegovih teza o ekonomskim učincima useljavanja u Njemačku. Naime, Sinn je za Frankfurter Allgemeine Zeitung početkom godine napisao kolumnu u kojoj tvrdi kako useljenici Njemačku državu više koštaju nego što joj doprinose te apelirao na 'debati o useljavanju oslobođenoj ideologije i političke korektnosti'. Nakon što su drugi izazvali njegove računice, Sinn je okrivio njemačke medije da su njegove tvrdnje izvadili iz konteksta, iako su samo prenijeli što je napisao u FAZ-u. Također je reterirao i oko stava da je useljavanje loše za njemačku ekonomiju, no cijela priča istovremeno je i još jedan primjer za to kako se Sinn zna izboriti za prostor u medijima, uključujući i hrvatske, od kojih su ga neki skoro s obožavanjem intervjuirali prošli tjedan.

Sinn se i u vezi krize eura istaknuo različitim mišljenjem od mainstreama zagovarajući tzv. Grexit, odnosno izlazak Grčke iz eurozone, što je suprotno politici Angele Merkel. Talent za provokaciju pokazao je i nakon pobjede Sirize Aleksisa Ciprasa, kojega je pohvalio kao 'jednog od rijetkih grčkih političara koji razumiju suštinu problema' te je 'zbog toga spreman povući riskantne poteze'. Sinn smatra da bi se trebala održati međunarodna konferencija na kojoj bi se Grčkoj otpisalo dugove, za što koristi sličnu argumentaciju kao Siriza pozivajući se na skup u Londonu 1953., na kojemu su otpisani dugovi – Njemačke.

S druge strane, Sinn se našao u neugodnoj situaciji kada je tijekom svjetske financijske krize 2008. u jednom javnom nastupu branio njemačke menadžere tezom da se u svakoj krizi traži žrtveni jarac. 1929. su to bili Židovi, sad su to menadžeri, ispalio je Sinn, što je izazvalo oštru osudu Centralnog vijeća Židova u Njemačkoj, ali i brojnih javnih osoba. Sinn je u roku od 24 sata povukao tu izjavu te se ispričao, a institut IFO je pak ubrzo objavio pismo Sinnovih židovskih kolega koji su stali u njegovu obranu.

U svakom slučaju, čini se da bi ekonomski program HDZ-a mogao biti jedan od posljednih velikih projekata Hans-Wernera Sinna u institutu IFO, jer se ovaj poznati ekonomist polako sprema za mirovinu. Kao nasljednik se u njemačkim medijima spominje 46-godišnji ekonomist Clemens Fuest, trenutačno predsjednik Centra za europska gospodarska istraživanjima (ZEW).

To, naravno, ne znači da će se Sinn povući iz javnosti s obzirom na to da očito voli svjetla pozornice i medija pa se može očekivati da će i ubuduće izazivati kontroverze svojim izjavama. Jedna od citiranijih je i ona iz 2007. za Süddeutsche Zeitung, kada je, odgovarajući na pitanje o tome da kapitalizam proizvodi nepravde, Hans-Werner Sinn izjavio sljedeće: 'S malo više nepravde se bolje živi. S više nejednakosti u primanjima se zapravo pomaže i onima siromašnijima jer se stvara viši standard, što je svakako bolje od ideje da se stvori egalitaran sustav u kojemu svi dobivaju isto i svi su jednako siromašni.'