Obitelj Sever već se 20 godina bavi ekološkom poljoprivredom, a od 2000. to im je jedini izvor prihoda.

ZBOG GUBITKA POSLA HOBI PRETVORILI U BIZNIS

Začetnici svega su Mario (43), inače po struci arhitekt, i njegova supruga agronomkinja Ivka (44), koji su nakon gubitka posla odlučili dotadašnji hobi pretvoriti u ozbiljan biznis. Kod Ivanić Grada, u selu Lepšić, 2000. su na natječaju dobili 50 hektara zemlje.

Prvo su krenuli s povrćem i voćem, a s vremenom su, kako im je gospodarstvo raslo, krenuli uzgajati i druge kulture. Danas na 100 hektara uz povrće i voćnjak, uzgajaju razne žitarice (ječam, zob, pšenica, pir...) i drže 1.500 peradi te 250 alpina i burskih koza. Godišnje uberu 200 tona raznog povrća, 55 tona voća i požanju 300 tona žitarica. Uz uzgoj bave se proizvodnjom zimnice, kao i preradom žitarica u brašno, pahuljice i tjesteninu.

Većinu proizvedenog prodaju na domaćem tržištu, gdje imaju više od 15.000 kupaca, dok viškove izvoze u Švicarsku, Austriju i Italiju. Ove godine krenuli su i s dostavom u 7.500 mjesta širom Hrvatske.

'Kad bismo željeli, mogli bismo sav asortiman prodati u Austriji i Italiji i to po višoj cijeni nego što postižemo u Hrvatskoj, tolika je potražnja. Ali želimo zadržati naše domaće kupce. Zahvaliti im što su gotovo 20 godina bili s nama. I za njih uvijek prvo mora biti robe, a onda viškovi mogu ići u izvoz', kaže Mario.

ŽELE PROŠIRITI PLASTENIKE ZA ŠTO IM TREBA NOVAC IZ EU-A

Kako bi zadovoljili apetite inozemnih kupaca, Severi planiraju proširiti površinu pod plastenikom sa sadašnjih dva na pet hektara. Investicija bi bila vrijedna 10 milijuna kuna bez PDV-a. Samostalno se u to ne usude ulaziti, već se nadaju povući novce iz fondova EU. Na tome radi Marko.

Svoj odlazak iz Microsofta objašnjava željom da pomogne obitelji te činjenicom da u hrvatskoj podružnici Bill Gatesove kompanije više nije imao prostora za napredak.

'U Microsoftu sam krenuo s pozicije koja je bila okrenuta povezivanju s akademskom zajednicom, a na kraju sam preuzeo cijeli community odnosno promociju IT tehnologije razvojnim inženjerima i akademskoj populaciji. Microsoft je specifična tvrtka u kojoj se od zaposlenika uvijek traži da više, u smislu razvoja karijere. Bilo je nekih razgovora za moj odlazak u inozemstvo ili unutar Hrvatske na neke druge pozicije, ali ništa me to nije interesiralo', kaže Marko.

Administraciju, koja Mariju nikad nije bila draga, preuzeo je Marko, a uz to vodi marketing, suradnju s drugim tvrtkama te vodi sve projekte za razvoj poslovanja. Kako bi bili što uspješniji u povlačenju novca iz EU, Marko je upisao studij u Grazu na poslovnoj školi IBSA za EU projekt menadžera, koji traje tri semestra.

'Prosjek prolazaka na EU projektima je samo 12 posto. U nekim područjima uspješnost je ispod pet posto. Privatno sveučilište koje pohađam ima uspješnost od 21 posto', objašnjava Marko, čije školovanje pokriva stipendija Večernjeg lista i IBSA.

ISTIH IH PROBLEMI PRATE VEĆ 20 GODINA

Dok Marko završi studij u Grazu, možda do tad Ministarstvo poljoprivrede krene s raspisivanjem natječaja za EU fondove. Naime, od 1. srpnja prošle godine sve je stalo jer ministarstvo piše strateške dokumente za razdoblje 2014 - 2020. bez kojih nema novca iz europske kasice prasice.

Mario smatra da sve to ide presporo, a inače ga ljuti nesređenost državne birokracije.

'Otkako smo krenuli s eko poljoprivredom, istina je da se mnogo toga promijenilo. Ali neki problemi isti su i nakon 20 godina. Imate mnogo sivog tržišta, nije riješeno sjeme, zaštitna sredstva, do državne zemlje se i dalje jako teško dolazi. Zakon o ekološkoj proizvodnji donesen je prije nekoliko godina, a za njegovu provedbu važna je suradnja svih ministarstava. Međutim, ministarstvo poljoprivrede dan danas ne zna koja sve ostala ministarstva isplaćuju poticaje za eko proizvodnju. To je žalosno', ističe Mario.

Priznaje kako mu često dođe da od svega odustane, ali kad njemu pukne film, tad potegne netko iz obitelji. Osim njega, brata Marka i supruge Ivke, veliki obol uspjehu njihova gospodarstva dali su i njegovi roditelji Ivica i Božica. Uz njih na imanju radi još 13 ljudi, dok ih je u prodaji još 12 stalno zaposlenih.

NE ŽELE SE PRETVORITI U INDUSTRIJU

'Nikad nam nije bilo teže nego sad. Jer znamo koliko smo truda i muke uložili da bi sve stvorili, a još teže je sve održati. Svakim danim je konkurencija sve veća i sve su veći zahtjevi. Rekao sam svojim radnicima - čim im plaća bude kasnila samo jedan dan, netko će morati dobiti otkaz. Ne želim se dovesti u situaciju da za mene netko radi, a da za to ne prima plaću', kaže Mario.

Smatra da Hrvatska ima strašan potencijal za razvoj ekološke poljoprivrede, koja je u Europi posljednjeg desetljeća jednostavno eksplodirala, prateći snažan rast potražnje kupaca.

Njegov savjet onima koji razmišljaju o tome da se okušaju u eko proizvodnji jest da se prvo dobro raspitaju koji proizvod nedostaje. Kao jednu od najdeficitarnijih kultura ističe domaći, ekološki češnjak, zatim razne voćke, iako to traži dobru financijsku zaleđinu jer se prvi prihodi mogu očekivati tek nakon tri-četiri godine, te meso, gdje je još duži obrtaj kapitala.

'Ako ljudi imaju snage i mogućnosti, najbolje je da krenu sami s maloprodajom', naglašava Mario koji je i sam nakon nekoliko godina suradnje odustao od poslovanja s trgovačkim lancima zbog neplaćanja i visokih marži.

Severi više ne planiraju povećavati hektare svog gospodarstva. Smatraju da je današnja veličina optimalna, dok bi sve iznad toga značilo da prerastaju u industriju.

'Želimo zadržati obiteljski štih. Ovako možemo sve kontrolirati i garantirati svojim imenom kvalitetu svakog proizvoda. Izuzetno nam je važan kontakt s našim kupcima, neke od njih znamo godinama i još uvijek su nam oni najveći motiv da ustrajemo u ovom poslu', ističe Mario.