'Zatvoreno' - stoji na mjedenoj pločici na vratima torbarske radionice vlasnice Anke Runge. I to tako od 16. prosinca. Runge se trenutno održava šijući vreće od materijala otpornog na vatru. Taj je posao trenutno spašava. Kožne torbe ne šije i ne naručuju se već neko vrijeme. Njezina mala trgovina - radionica je puna.

Trenutno se održava zahvaljujući i tome što joj je vlasnik lokala u kojem radi i prodaje 'oprostio' pola godine najamnine. Unatoč tomu, torbarica razmišlja o trajnom odustajanju od svog malog poduzeća, piše Deutsche Welle.

Situacija je još gora među berlinskim ugostiteljima. Ugostiteljski objekti bili su prisiljeni zatvoriti vrata još početkom studenog, znači prije gotovo tri mjeseca. Na početku im je obećana velikodušna pomoć: država je obećala isplatiti 75 posto od utrška ostvarenog u istom razdoblju prošle godine. Mediji su izvještavali da tako neki ugostitelji zarade više nego što bi zaradili da su im lokali otvoreni.

No veselje je kratko trajalo. Prvo je pomoć kasnila zbog greške u softveru, zatim je zbog komplicirane podjele sredstava između saveznih i pokrajinskih financijskih institucija novac tjednima kasnio. Nakon toga je prvobitno pravilo promijenjeno i gornja granica pomoći ograničena je na 10.000 eura. To je nedostatno, posebice za veće ugostiteljske objekte ili lance. Osim toga, tu je pravilo po kojem ugostiteljski lanci mogu jednokratno zatražiti pomoć, ali ne za svaku podružnicu pojedinačno, piše Deutsche Welle.

U sve se još umiješala Europska komisija te strogo kontrolira sve državne pomoći gospodarstvu i imala je primjedbe na mehanizam pomoći njemačkim ugostiteljima. Ministarstvo gospodarstva moralo je promijeniti neka pravila raspodjele pomoći, što je prouzročilo dodatne zastoje u isplati i još veće glavobolje ugostiteljima. No krivica ostaje na njemačkoj vladi jer je trebala znati da njezin koncept pomoći nije sukladan zakonima EU-a.

Za mnoge će pomoć stići prekasno. Prema informacijama inicijative Gastgeberkreis, tri četvrtine ugostitelja nalazi se u egzistencijalno kritičnoj situaciji. 'Očito vlada više pazi na to da se velikim koncernima ne pokvare poslovi, ali zato ne vidi u kojoj situaciji se nalaze ugostitelji. Osjećamo se ostavljeni na cjedilu', kaže Mirko Silz, direktor lanca talijanske kuhinje L´Osteria.

Situacija je sve napetija i u maloprodaji iako je ona mjesec i pol kraće pogođena mjerama zatvaranja od ugostitelja. Posebno su ugrožene trgovine odjeće i obuće koje još uvijek na policama drže zimsku robu, 50 posto više nego u isto vrijeme prošle godine.

Tko će kupiti zimsku odjeću?

No tko će kupovati vunene pulovere kada je proljeće praktično pred vratima? Strukovna udruga HDE javlja kako maloprodaja svakog dana gubi 600 milijuna eura prometa. Val stečajeva je samo pitanje dana, tvrde dalje u ovoj udruzi, a 60 posto maloprodaje ovu godinu neće preživjeti bez financijske pomoći države, piše Deutsche Welle.

S obzirom na to da država plaća pomoć samo ako promet padne za više od 30 posto, mnogi koji su u prva dva tjedna prosinca ostvarili dobar promet ostali su kratkih rukava. Ruge je u prvih dva tjedna adventa prodala iznenađujuće mnogo torbi, tako da ona nema pravo na državnu pomoć. Više prometa znači i više poreza, a porezna uprava čeka na svoj dio.

Unatoč dobrom utršku uoči Božića, Runge je razočarana. 'Bolje bih prošla da sam u prosincu prodala manje torbi', kaže. U novu godinu je ušla s 1300 eura na poslovnom računu. Premalo je to da bi se opušteno gledalo na 2021. i završetak mjera zatvaranja.