Krajem 2018. prosječna kamatna stopa na stambene kredite iznosila je 3,6 posto u kunama i 3,4 posto uz valutnu klauzulu, navodi se u analizi Hrvatske udruge banaka (HUB) "Do kada se pad kamatnih stopa može nastaviti?", objavljenoj u utorak.

Zadnja međunarodna usporedba prema metodologiji Europske središnje banke, raspoloživa za mjesec lipanj, pokazuje da je hrvatski prosjek od 3,2 posto bio približno jednak kao u Češkoj i Litvi (3,1 posto) i malo veći nego u Sloveniji (2,9 posto). Veće kamatne stope na stambene kredite imale su Bugarska, Mađarska i Latvija, a niže, osim Slovenije, Češke i Litve, Estonija i Slovačka, stoji u analizi HUB-a.

Kada je riječ o kreditima stanovništvu za ostale namjene, kažu iz HUB-a, s prosječnom kamatnom stopom od 6,3 posto u srpnju naspram 6,6 posto, koliko je prosjek u kunama iznosio potkraj 2018., te 5,1 posto uz valutnu klauzulu, Hrvatska je uz Sloveniju (6 posto) pozicionirana kao zemlja s najpovoljnijim kreditnim uvjetima za ovu vrstu kredita među zemljama "Nove Europe".

Iz HUB-a objašnjavaju da se nastavak trenda pada kamatnih stopa na kredite jednim dijelom može objasniti padom kamatnih stopa na depozite.

"Premda su ove kamatne stope otprije bile iznimno niske, u toku ove godine pronađen je dodatni prostor smanjenja za oko 0,2 postotna boda kod depozita stanovništva. Sličan prostor kod depozita poduzeća ranije je iscrpljen zbog brže konvergencije ovih kamatnih stopa prema nuli", kažu iz HUB-a.

Nadalje, navode, drugi dio prostora otvoren je jačanjem konkurencije u uvjetima rasta i oporavka potražnje za kreditima. Kamatna marža u drugom kvartalu iznosila je 2,54 posto u usporedbi s 2,57 posto na kraju prošle godine, odnosno 2,80 posto sredinom 2018.

"Međutim, natjecanje za nove volumene kreditnih poslova nailazi na ograničenja zbog fundamentalnih slabosti (rizici, slabost institucija koje uređuju prisilnu naplatu) i usporavanja gospodarske aktivnosti koje se u Hrvatskoj osjetilo u drugom tromjesečju, dok je u nekim državama Europske unije, među njima i kod najvažnijeg trgovačkog partnera Njemačke, zabilježen pad. Takve informacije i kretanja povećavaju oprez, posebno u sektoru poduzeća što ne pogoduje ekonomskom optimizmu", upozoravaju iz HUB-a.

Napominju da se u rujnu očekuju nove mjere Europske središnje banke, koje će produljiti razdoblje monetarne ekspanzije. Pritom, slabiji izgledi u gospodarstvu, uz očekivanje monetarne ekspanzije, pokrenuli su novo seljenje kapitala iz rizičnih instrumenata poput dionica u državne obveznice.

"Porast potražnje i cijena doveo je do snažnog smanjenja desetogodišnjeg prinosa na njemačke obveznice, s oko -0,2 posto u lipnju na oko -0,7 posto, a hrvatske obveznice iste ročnosti zabilježile su i veće smanjenje te se njihov prinos trenutačno kreće na historijskom minimumu od oko 0,65 posto", navode iz HUB-a.

Međutim, napominju da rizik i dalje presudno oblikuje hrvatski prinos, koji je i dalje znatno veći od primjerice slovenskog (oko -0,2 posto).

"To znači da su kamatne stope na kredite u Hrvatskoj mnogo sličnije slovenskim kamatnim stopama na kredite nego što proizlazi iz razlike obvezničkih prinosa, koja se zadržava blizu granice od jednog postotnog boda. Opisani uvjeti pogodovali su daljnjem smanjenju referentnih stopa, ali intenzitet smanjenja razmjerno je malen jer su referentne stope otprije izvanredno niske", stoji u analizi.

Iz HUB-a napominju da je ova tržišna situacija različita od situacije sredinom 2018., kada je gospodarski rast u EU-u bio solidan, Europska središnja banka najavljivala moguće povećanje kamatnih stopa, američka središnja banka već bila odmakla s rastom svojih kamatnih stopa, a regulatori širom svijeta slali upozorenja praćena više ili manje otvorenim preporukama potrošačima za fiksiranje kamatnih stopa.

"Ambijent je do danas znatno promijenjen: američki Fed je započeo sa smanjivanjem ranije podignutih stopa, a Europska središnja banka odustala je od ranijih najava te najavila suprotno - nove mjere monetarne ekspanzije. S jedne strane, to znači nastavak povoljnog okvira za kretanje kamatnih stopa oko povijesnih minimuma, no s druge strane, promjena je rezultat plesa europske ekonomije na rubu recesije i povećanih globalnih rizika povezanih s neizvjesnim ishodom trgovačkog rata SAD-a i Kine i brexitom", upozoravaju iz HUB-a.

Prvi utjecaj pogoduje nastavku smanjenja kamatnih stopa, ali drugi prijeti rizicima, iako novi vladin program poticanja stambenih kredita i stanje na hrvatskom tržištu ukazuju da je pad kamatnih stopa na stambene kredite nastavljen, zaključuje se u analizi HUB-a.