Lanac sportske opreme Hervis lani je u Hrvatskoj prodao robe u vrijednosti od 187 milijuna kuna te je uspio dohvatiti dobit od 440.000 kuna. Unatoč sve žešćoj konkurenciji, prihodi u 2015. porasli su 5,6 posto. Trenutno posluje na 13 lokacija i zapošljava oko 250 ljudi, a u idućih nekoliko godina planira otvoriti sedam novih prodavaonica. O budućim planovima i aktualnostima s tržišta sportske opreme porazgovarali smo s Alešom Černeom, direktorom Hervisa za Hrvatsku i Sloveniju
Koliko je vrijedno tržište sportske opreme u Hrvatskoj?
Iako je ozbiljno pogođeno padom kupovne moći, tržište se procjenjuje na oko 1,2 milijarde kuna ili 160 milijuna eura, međutim nemamo točne podatke. Iako nema podataka, procjenjujemo da tržište proteklih godina bilježi blag rast.
Tko vam je najveća konkurencija u Hrvatskoj i koliko su se promijenile stvari na tržištu od dolaska Decathlona na naše tržište?
Na hrvatskom tržištu postoji puno sportskih trgovina, čak i više nego u nekim drugim europskim zemljama. Od većih lanaca tu su pored Hervisa, naravno, i Intersport, Sportvision, Decathlon te mnogo manjih, specijaliziranih sportskih prodavaonica. Svaki novi konkurent na tržištu znači da se tržište i mijenja, osim ako ne poraste ukupan volumen potrošnje.
Na kojim ste tržištima prisutni i kakve su razlike u navikama potrošača?
Radimo u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Češkoj, Rumunjskoj i Njemačkoj. Razlike su dosta velike, primjerice već u sportovima kojima se ljudi bave. Tako su u Hrvatskoj najpopularniji nogomet i ostali timski sportovi (košarka, rukomet) te biciklizam. U Austriji su popularni outdoor sportovi, kao što su planinarenje, trčanje i skijanje. Skijanje je zapravo popularno i u Hrvatskoj, ali je tržište (broj prodanih skija) ipak neznačajno. Trčanje postaje sve popularnije i u Hrvatskoj, ali taj trend tek polako dolazi sa zakašnjenjem.
Koje razlike među navedenim državama primjećujete na temelju prodaje?
Iz iskustva možemo reći da je najjača sezona u alpskim zemljama (Austriji, Njemačkoj) - zima, a u Hrvatskoj ljeto. Dok se u Sloveniji i Austriji, primjerice, odlično prodaje oprema za planinarenje, ona je u Hrvatskoj manje zastupljena. Prosječan Hrvat godišnje na sportsku opremu potroši oko 60 eura, Slovenac nekih 75, dok je u Austriji prosječna potrošnja po stanovniku značajno veća od 100 eura. Hrvatsko tržište ima potencijal rasta jer je sport, kao rekreacija i način zdravog života, sve popularniji.
Ima li na hrvatskom tržištu prostora za rast?
Naravno da ima, to dokazuju na kraju krajeva i naše brojke. Hervis trenutno u Hrvatskoj posluje u 13 prodavaonica s oko 250 zaposlenih, a u idućih tri do pet godina cilj je doći do brojke od 20 prodavaonica. Od 470 milijuna eura ukupnih prihoda u šest zemalja Hervis Grupe u 2015. godini, u Hrvatskoj su ostvareni prihodi od skoro 28 milijuna eura, dok je Slovenija bila na razini od 44 milijuna eura.
Koliko je razvijena industrija na globalnoj razini – kako izgleda prosječna tvrtka iz industrije sportske opreme?
Industrija je vrhunski razvijena, a pojedinačni dobavljači sežu od megavelikih, kao primjerice Nike – s godišnjom prodajom od 20 milijardi dolara, do malih specijalista sa 100.000 dolara godišnjeg prometa.