Direktor najveće slovenske banke zatražio je da mu uprava poveća plaću na trostruki iznos u odnosu na sadašnju, pravdajući to činjenicom da banka više nije u isključivom vlasništvu države, prenose u utorak slovenski mediji
Kako navodi ljubljansko "Delo", direktor Nove Ljubljanske banke (NLB) Blaž Brodnjak (45), koji je na toj poziciji od 2016., zahtijevao je od banke, koja je nakon lanjske privatizacije u većinskom vlasništvu stranih fondova, dok država u njoj još uvijek ima 35-postotni udio, da mu se godišnja bruto plaća sa sadašnjih 160.000 eura poveća na 500.000, o čemu uprava i vlasnici još nisu donijeli odluku, jer čekaju rezultate komparativne analize o plaćama u slovenskom bankarstvu, piše vodeći slovenski list.
vezane vijesti
Brodnjak se u zahtjevu poziva na činjenicu da se za plaće u toj banci više ne može primjenjivati poseban zakon iz 2010. godine kojim su uvedene restrikcije, odnosno limiti, za najveće plaće vodećeg kadra u državnim bankama, te da banka pod njegovim vodstvom zadnjih nekoliko godina, umjesto prijašnjih gubitaka, ostvaruje visoku dobit.
Osim toga, tvrdi da neke manje banke u privatnom vlasništvu, pa čak i stambeno-kreditne zadruge i štedionice koje posluju u Sloveniji, imaju ljude na upravljačkim pozicijama koji su bolje plaćeni od njega i njegovih kolega u najvećoj slovenskoj banci. Uprava će o Brodnjakovu zahtjevu odlučivati nakon što dobije na uvid posebnu naručenu analizu o razmjerima plaća u bankarskim i sličnim ustanovama.
Iako je na čelo NLB-a došao nakon što je ona isplivala iz krize i nakon što je sanirana u okviru državnih subvencija za otklanjanje posljedica loših kreditnih plasmana 2013. godine, Brodnjaka i druge istaknute bankare i dalje prati glas da su nekadašnji gubici u bankama nastali jer su banke djelovale kao "bankomati" političara, odnosno njihovih poslovnih prijatelja, te da su dugovi onda socijalizirani, odnosno pokriveni sredstvima poreznih obveznika.
U okviru sanacije slovenskih banaka 2013. godine one su zbog spašavanja bilanci od loših kredita dokapitalizirane sa oko 5 milijardi eura pa zadnjih nekoliko godina posluju s visokih dobicima. Zbog gubitaka iz ranijih godina povedeno je više parlamentarnih istraga, a još nisu završena suđenja nekolicini bankara koji su optuženi za malverzacije iz tog vremena.
