ŠIRENJE U REGIJI

Slovenci ili Srbi ulaze na hrvatsko tržište? Zahuktala se bitka za Addiko banku

27.05.2024 u 12:50

Bionic
Reading

Sve je više kandidata za preuzimanje austrijske Addiko banke, financijske institucije prisutne i na hrvatskom tržištu. Nakon povećanja udjela srpskog biznismena Miodraga Kostića i ponude slovenske Nove ljubljanske banke (NLB), u igru je kao novi pretendent ušla i srpska Alta Pay banka

Buru na regionalnom bankarskom tržištu prije nekoliko dana podigla je Nova ljubljanska banka objavom da namjerava dati dobrovoljnu javnu ponudu za preuzimanje s ciljem stjecanja vlasničke kontrole nad Addiko bankom.

Slovenska banka ponudila je 20 eura po dionici, što podrazumijeva izdašnu premiju od 22,15 posto u odnosu na šestomjesečnu ponderiranu prosječnu cijenu dionice od 16,37 eura.

Osim NLB banke, za povećanje vlasničkog udjela interes su iskazali ulagači iz Srbije, a jedan od glavnih je Miodrag Kostić, vlasnik financijskog holdinga Agri Europe Cyprus.

U više transakcija u posljednje dvije godine Kostićeva tvrtka Infenity Management Limited stekla je 9,99 posto vlasničkog udjela u Addiko Bank AG, čime je već postao njezinim najvećim pojedinačnim vlasnikom.

Kostićev Agri Europe Cyprus nedavno je objavio da želi steći još 17 posto temeljnog kapitala Addika, a spreman je platiti 16,24 eura po dionici.

U njegovu je vlasništvu srbijanska AIK banka, druga po veličini bankarska grupacija u Srbiji s udjelom od 13 posto u ukupnoj aktivi banaka na tom tržištu. Prije godinu dana Kostić je preuzeo i srbijansku podružnicu Sberbanka, a od ranije je pod njegovom kontrolom i slovenska Gorenjska banka.

Nasljednica Hypo banke

Austrijska bankarska grupacija Addiko sljednica je posrnule Hypo banke, koju su 2016. privatizirali private equity fond Advent International i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) nakon prethodne državne sanacije. Poslovnice ima u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Specijalizirana je za poslovanje sa stanovništvom i malim poduzetnicima. Tržišna kapitalizacija iznosi joj oko 370 milijuna eura.

Trenutno je najveći pojedinačni dioničar banke Kostićev Agri Europe Cyprus s 9,99 posto, a slijede ga DDM Invest III AG (Švicarska) s 9,90 posto, Macurina Alta Pay Group s 9,63 posto, Wellington Management Group LLP sa sjedištem u SAD-u s 8,85 posto i EBRD s 8,40 posto. Ostatak pripada manjim dioničarima.

Uz Kostića, kandidat za preuzimanje austrijske bankarske grupacije je srpski biznismen Davor Macura, a koji je nedavno objavio da je putem svoje Alta Pay Grupe povećao vlasnički udjel na 9,63 posto.

Alta Pay Grupa, koja se predstavlja kao 'institucija elektroničkog novca', izrasla je iz mjenjačkog biznisa, osnovanog 2008. godine. Deset godina kasnije počela je stjecati vlasničke udjele u Jubmes banci, kasnije preimenovanoj u Alta banka, kojoj je danas stopostotni vlasnik. Grupa je također preuzela platnu instituciju EKI Transfers, čime je postala i strateški partner Western Uniona za tržište Srbije i Crne Gore.

Macurina grupa posjeduje i opcije za stjecanje dodatnih 26,83 posto dionica, što joj omogućuje potencijalno dostizanje udjela od 36,46 posto. Prelaskom praga od 30 posto, Alta Pay bi morao dati obveznu ponudu za preuzimanje Addiko banke, ali po svemu sudeći to se još nije dogodilo.

Zasad je teško procijeniti koja od ovih grupacija ima najveću prednost za kupovinu Addiko banke. No ono što se spominje kao problem su regulatorni propisi koji mogu otežati kupnju nekim pretendentima.

Posebno je osjetljivo pitanje ulaska Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište zbog repova koji se vuku iz 90-ih godina i dugotrajnog spora oko stare devizne štednje.

Simptomatično je to da je u slučaju NLB-a jedan od glavnih motiva za preuzimanjem Addika zapravo ulazak na hrvatsko bankarsko tržište, što je više puta spomenuo prvi čovjek te banke Blaž Brodnjak.

Addiko bank Hrvatska je s 2,2 milijarde eura imovine i tržišnim udjelom od 2,8 posto šesta banka po veličini na hrvatskom tržištu.

Lani je ostvarila 9,15 milijuna eura dobiti, uz prinos na kapital od 2,47 posto. Pokazatelji profitabilnosti znatno su joj niži od prosjeka hrvatskog bankarskog sektora, a stopa adekvatnosti kapitala nalazi se iznad prosjeka.