Već neko vrijeme izloženi smo napisima o izazovnoj jeseni koja je pred nama, zbog koje će se mnogi naći u neizvjesnoj ekonomskoj situaciji. Uz povijesno visoku inflaciju, hrvatsko je gospodarstvo, kao i brojne ekonomije diljem svijeta, zahvatila energetska kriza, čije posljedice već sada snažno osjećamo
Predviđa se da će BDP u sljedećoj godini biti znatno niži nego u 2022. te da bi se njegov rast mogao kretati između dva i tri posto, a nije isključena niti mogućnost recesije u prvoj polovici 2023. ako dođe do produbljivanja energetske krize. Ne treba zanemariti niti posljedice pandemije koja je uzrokovala krize lanca opskrbe, što je dovelo do rasta cijena i nestašica roba od kojih se globalni lanac još nije oporavio.
Pored svega, prisutan je i rast općih troškova poslovanja, kao i troškova radne snage, koje nije moguće u potpunosti kompenzirati unutarnjim uštedama, a sve ove nepovoljne okolnosti najteže padaju poduzetnicima čije poslovanje prati sve veća neizvjesnost. Kao odgovor na rast troškova, Vlada je nedavno donijela solidan paket mjera usmjeren na pomoć gospodarstvu i građanima, no moramo biti svjesni da ovakve mjere imaju vijek trajanja i predstavljaju privremeno olakšanje te nam svima trebaju biti dodatni poticaj da odgovorno postupamo s financijama.
Upravo u nesigurnim vremenima opstanak u poslovnom svijetu, ali i održivost osobnih budžeta velikim dijelom ovise o financijskoj pismenosti. Mnogi poduzetnici danas nemaju potrebna financijska znanja za nošenje s takvim izazovima, a zbog pogrešnih financijskih odluka i neučinkovito upravljanje novcem lako je upasti u financijske poteškoće koje mogu ugroziti poslovanje i egzistenciju. Fokus stoga, više nego ikad prije, potrebno je raditi na podizanju razine financijske pismenosti – kako privatnih osoba tako i poslovnog sektora - posebice ako uzmemo u obzir da segment mikro, malih i srednjih poduzeća zapošljava čak više od 600.000 ljudi, odnosno oko 75 posto ukupne zaposlenosti korporativnog sektora.
Povećani rizik leži i u kombinaciji platežne moći građana i sve lakše dostupnosti novca. Što je novac dostupniji, odnosno što ga je lakše posuditi i potrošiti, to je važnija i razina financijske pismenosti potrošača. U protivnom, financijsko neznanje može odvesti u prekomjernu potrošnju, zaduživanje i nemogućnost vraćanja dugova, što posebno dolazi do izražaja u vremenima obilježenim rastom osobne potrošnje i galopirajućom inflacijom. Uskoro nas očekuje i prelazak na euro koji sa sobom nosi i dozu straha od nepoznatog pa je i za građane važno upoznati se s osnovnim financijskim pojmovima i u nadolazećem periodu prilagodbe iskoristiti znanje kao najučinkovitije oruđe u kontroli vlastitih financija u novoj valuti.
Potreba za kontinuiranim financijskim opismenjivanjem nametnula se kao imperativ, pri čemu je dio odgovornosti i na bankama kao pružateljima financijskih usluga, a sve kako bi građani mogli donositi informirane odluke s pozitivnim utjecajem na njihovu budućnost. Bolje razumijevanje u interesu je i građana i banaka, a financijsko opismenjavanje ne samo da može pomoći spriječiti neželjene ishode, već građanima omogućiti i mnoga pozitivna ostvarenja na privatnom i poslovnom planu.
Osobno smatram da je važno imati plan B za svaku situaciju, pogotovo za financije, a financijska znanja mogu poslužiti kao odlična osnova za to. Upravo se iz tog razloga u Addiko banci trudimo prepoznavati potrebe naših klijenata, ali i držati korak s globalnim financijskim trendovima. Vjerujem kako financijska pismenost potiče na financijsku odgovornost pa iz tog razloga u Addiku podržavamo educiranje poduzetnika i građana. Naročiti naglasak stavljamo na edukaciju djece i mladih kako bi osnovna znanja u području financijske pismenosti stjecali od najranije dobi i prirodno razvili dobre navike financijske odgovornosti. Poticanje financijske pismenosti shvaćamo kao strateški cilj i na tome ćemo kontinuirano nastaviti raditi i u budućnosti.
Posljednji u nizu projekata u kojem sudjelujemo, a koji promiče financijsku pismenost je Konferencija financijske pismenosti Toni Milun koja će se po prvi puta održati 15. rujna u zagrebačkoj Laubi i Algebri. Iako razina financijske pismenosti u Hrvatskoj raste iz godine u godinu, potrebno je udružiti snage, i privatnog i javnog sektora, kako bi se ovoj temi pridalo još više važnosti i kako bismo mlade što više zainteresirali za teme koje im uvelike mogu pomoći u budućem samostalnom životu.