Objavljena je prva Europska strategija za plastiku koja je dio postupka prelaska Europske unije na kružno gospodarstvo. Cilj joj je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja bi trebala biti biorazgradiva kao i ograničavanje upotrebe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike. Hrvatski eurozastupnik Davor Škrlec smatra, pak, kako u gospodarstvu EU nema mjesta za jednokratnu plastiku
'Jednokratna plastika stvara široku lepezu ekoloških problema i stoga pozdravljam sve prijedloge koji će smanjiti njezinu upotrebu. U skladu s novim planovima, do 2030. godine sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu će se smanjiti, a upotreba mikroplastike će se ograničiti čime ćemo spriječiti daljnji porast otpada u našim morima i oceanima', objašnjava hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec.
Napominje također kako u Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja. U svijetu, pak, plastika čini 85 posto otpada na plažama. Istovremeno se plastika čak uvlači građanima u organizam, upozorava Škrlec, a još nije poznat zdravstveni učinak mikroplastike koja se nalazi u vodi i hrani.
vezane vijesti
'Drago nam je što će se konačno uzeti u obzir i oslobađanje mikročestica iz guma, tekstila i boje', poručio je on.
Donesenom strategijom za plastiku promijenit će se način na koji se proizvodi dizajniraju, proizvode, upotrebljavaju i recikliraju u EU-u.
'Prečesto se događa da se u proizvodnji, upotrebi i odlaganju plastike ne uzimaju u obzir ekonomske koristi kružnog pristupa. Da bismo u potpunosti iskoristili potencijale kružne ekonomije, moramo osigurati da naši proizvodi ne sadrže toksične supstance. Nažalost, Komisija nije uključila planove za poduzimanje snažnih mjera za ograničavanje opasnih tvari koje se koriste u plastici. Umjesto stalnog korištenja naslijeđenih tvari putem recikliranja, Europska unija bi trebala usvojiti drugačiji pristup - izbaciti toksičnost iz proizvoda, a zatim smanjiti upotrebu, ponovno iskoristiti i reciklirati', objašnjava Škrlec.
Uvođenje poreza na plastiku sve češće se spominje kao mogućnost prema riječima povjerenika Oettingera i Velle, ali još uvijek nije obuhvaćen novom strategijom o plastici.
'Dobro osmišljen porez mogao bi biti jedan od instrumenata za postizanje ciljeva zaštite okoliša i osiguranja proračunskih prihoda. Podržavam uvođenje ovakve mjere prvenstveno po principu da zagađivači plaćaju', zaključuje Škrlec.
